Iako nova pijaca u prijedorskom naselju Pećani ima najbolje uslove i jedna je od najmodernijih u RS, njeni kapaciteti nisu dovoljno iskorišteni, jer je zakupljenost štandova svega 35 odsto.

Prema riječima Darka Zgonjanina, direktora “Gradske tržnice” Prijedor, razlozi zbog kojih ni dodatna ulaganja nisu povećala broj zakupaca i kupaca su višestruki, a ekonomska situacija odražava se i na situaciju tržnice u gradu na Sani.

“Mala je kupovna moć, voće i povrće više nisu tako jeftini. Veliki je broj tržnih centara koji odvlače kupce sa pijace, veliki je odliv stanovništva, posebno iz ruralnih područja, koje se bavilo poljoprivrednom proizvodnjom i bili su naši zakupci”, rekao je Zgonjanin i dodao da je pijaca jedino mjesto gdje se još mogu naći domaći neprskani proizvodi koji su zdraviji i koji su poznatog porijekla”, kazao nam je on.

Dodaje kako ovaj objekat ima oko sto štandova, da je mjesečna najamnina 100 KM te da su uslovi bolji nego na drugim objektima ove namjene.

“Nakon što je sada pijaca pokrivena i ograđena, odnosno zatvorena sa svih strana, ona ima uređene sanitarne čvorove, štandove, te prodavci rade u relativno dobrim uslovima, ako ne i najboljim od svih zelenih pijaca u RS”, rekao je Zgonjanin.

On kaže da kao preduzeće imaju male prihode te posluju na granici rentabiliteta, s tim što štede na svemu pa su i radnici na minimalnom ličnom dohotku.

Dodaje da je u budućnosti plan da prave priručna skladišta sa rashladnim komorama, te su predviđene buregdžinice, pekare, ribarnice i štandovi za robnu pijacu.

Jedan od prodavaca na pijaci nam kaže da je trenutno zadovoljan uslovima iako tu ima još nedostataka koje bi trebalo popraviti. Međutim ono na šta nam se prodavac požalio je izuzetno mala prodaja, pa je, kako zaključuje, zbog toga i mali broj prodavaca.

“Nemamo kupaca, ljudi nemaju para, a ko ima, odlazi u tržne centre i tamo se snabdijeva iako i mi imamo sve, garantujem domaće. Na staroj lokaciji uz cestu promet nam je bio bolji, jer su ljudi tamo kupovali u prolazu, dok smo sada zavučeni i kupci moraju namjenski doći, što i te kako osjetimo u svojim džepovima”, rekao je jedan od prodavaca koji smatra da pijacu treba dobro reklamirati.

I Ilinka Macura, predsjednik Skupštine Udruženja voćara Prijedor, kaže da je broj zakupaca i kupaca mali iz razloga što su cijene pristupačnije u tržnim centrima.

“Pijaca jeste lijepo urađen objekat, ali je izvučen iz centra. Pošto sam i sama jedno vrijeme prodavala voće na pijaci, primijetila sam da je zaista mnogo manje kupaca nego prethodnih godina, jer su ljudi uglavnom u tržnim centrima”, kaže Macura.

Ona je istakla da prijedorski voćari svoje proizvode plasiraju putem projekata koje rade na gradskom trgu, poput “Dana voća”, “Dana maline”, “Dana šljive” i drugih, te se na taj način približavaju kupcima kojima uspijevaju prodati svoje voće.

Prijedorčanin Goran D. kaže da vjeruje da su proizvodi na pijaci domaći i neprskani, za razliku od onog u tržnim centrima, ali da svejedno rijetko kad na nju odlazi, jer voće i povrće inače kupuje zajedno sa ostalim namirnicama kojih nema na pijaci.

Inače, zelena pijaca u Prijedoru otvorena je u julu 2016. godine, a u njenu izgradnju uloženo je oko tri miliona maraka.

Nezavisne novine