Pitanje legalizacije objekata u izbjegličkim naseljima u Prijedoru staro je 18 godina. Ovog je ljeta ponovo aktualizovano i ponovo je rješenje tog pitanja jedanko neizvjesno budući da se radi o veoma složenim imovinsko-pravnim odnosima.
Da podsjetimo, u Prijedor se devedestih godina doselilo na desetine hiljada izbjeglica iz Hrvatske i interno raseljenih lica iz BiH. U prvo vrijeme mnogi od njih živjeli su u kućama i stanovima Bošnjaka i Hrvata protjeranih iz Prijedora. Kada su krajem devedesetih intenzivirani povrat imovine i povratak predratnog prijedorskog stanovništva, Srbi protjerani iz Hrvatske i dijelova BiH pod vlašću Bošnjaka i Hrvata morali su se iseliti iz uzurpiranih kuća i stanova. Njih, za razliku od Bošnjaka, nisu pratili srazmjerni procesi – niti politički – u smislu ohrabrivanja na povratak u svoja predratna mjesta stanovanja, niti imovinski – u smislu povrata i obnove predratne imovine. Stoga su se vlasti u Prijedoru odlučile ponuditi im zemlju na kojoj će sebi graditi kuće. U tom projektu imena „Prijedor 2000 – Dom za sve ljude“ izgrađeno je nekoliko desetina takozvanih izbjegličkih naselja. Njihovi stanovnici su se odavno saživjeli sa novom sredinom, ali do danas nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi nad zemljištem koje im je tada dato.
Srpska demokratska stranka (SDS) u Prijedoru je na vlasti bila do 2000. godine, a od tada na vlasti su Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Demokratski narodni savez (DNS). Jedni druge optužuju za nerješavanje ovog problema, ali se te optužbe intenziviraju u izbornim godinama jer broj pogođenih znatno je veliko glasačko tijelo. Tako je prijedorski SDS za svoju slavu, Petrovdan, najavio da će u oktobru pobijediti na izborima i da će najprije riješiti imovinu u izbjegličkim naseljima.
“Ovdje u Prijedoru prva stvar će biti da ćemo svu imovinu koju u smo 2000. godine dali našim građanima Prijedora koji su došli kao izbjegla lica, to jeste zemlju koju smo im dali, 4200 placeva, da ćemo u roku od tri mjeseca sve i jedan plac da prenesemo na njih na vlasništvo i da im uknjižimo”, rekao je medijima 12. Jula ove godine prvi čovjek prijedorskog SDS-a Milan Tubin.
Zatim je u zakupljenom prostoru u izdanju lokalnih sedmičnih novina “Kozarski vjesnik” od 20. jula Tubin i obrazložio tu svoju slavsku najavu.
“Rukovodstvo SDS-a je vodilo konkretne razgovore i postiglo dogovor sa vlasnikom firme A.D. ‘Poljoproizvod’ Prijedor, koje je vlasnik zemljišta, da će firma potpuno besplatno prenijeti pravo posjeda na nosioce domaćinstva iz ovih porodica i iste uvesti u posjed tamo gdje za to postoje uslovi, tj. za zemljište koje firma A.D. ‘Poljoproizvod’ Prijedor drži u posjedu fizički će domaćinstva uvesti u posjed, a tamo gdje to nije slučaj izvršiće ugovorom kod notara prenos prava posjeda. Nažalost, aktuelna lokalna vlast uz pomoć režima sa republičkog nivoa svojim opstruisanjem i nezakonitom dodjelom koncesija dalo je zemljište firme A.D. ‘Poljoproizvod’ trećim licima i svojim tajkunima zbog čega ovaj započeti postupak stoji na čekanju skoro 20 godina”, navodi se u Tubinovom saopštenju.
U narednom broju “Kozarskog” prozvani prijedorski DNS odgovara da je SDS-ovo rješenje “bombastično”, ali ne “i provodivo”, da frima “Poljoproizvod” nije vlasnik nekretnina i da SDS nije “niti ugovorna strana niti vlast niti aktivno legitimna strana u postupku”.
Istog dana SDS najavljuje konferenciju za štampu o ovoj temi za 30. jula. Tubin tada najavljuje da firma „Poljoproizvod“ posredstvom ove stranke dan kasnije počinje dijeliti notarske ugovore mještanima izbjegličkih naselja u Prijedoru radi uknjižavanja vlasništva nad zemljištem na kojem su sagradili kuće, te da će na ovom poslu biti angažovan tim advokata predvođen Tihomirom Gligorićem. (Gligorić je bivši direktor Republičke uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske kojeg je s te dužnosti, prema nezvaničnim informacijama, smijenio upravo DNS, nezadovoljan radom ove uprave u predmetima “Trgoprodaje”.)
Tubin medijima daje na uvid presude Okružnog suda Banjaluka i Vrhovnog suda Republike kao dokaze da firma “Poljoproizvod” jeste vlasnik zemljišta i tvrdi da firma jeste voljna pokloniti svu tu imovinu građanima iz reda izbjeglog i raseljenog stanovništva kojima je data na korištenje kada su u ratu i nakon rata Prijedor izabrali za stalno mjesto stanovanja. (Jedan od vlasnika “Poljoproizvoda” je bivši visoki funkcioner DNS-a Zoran Kos koji je već godinama u sukobu sa rukovodstvom ove stranke. Lider DNS-a Marko Pavić poznat je po tome što sukobe krije od javnosti koliko god je to moguće, što gotovo nikada ne proziva poimenice svoje političke protivnike, nego samo aludira, ali je, prozvavši Zorana Kosa na jednoj od ranijih predizbornih tribina imenom i prezimenom, pokazao razmjere ličnog konflikta).
Očekivalo se da će tema legalizacije u izbjegličkim naseljima biti na dnevnom redu Skupštine grada Prijedora 1. avgusta (kao što to i biva sa većinom pitanja koja se otvore između dva zasjedanja lokalnog parlamenta). Međutim, niti se Tubin pojavio na sjednici, niti je ostatak SDS-ovog odborničkog kluba imao ijedno pitanje u aktuelnom času, niti je ko drugi postavio ovo pitanje, niti je gradonačelnik ijednom izašao za govornicu tokom aktuelnog časa. Sve su ovo rijetke pojave, ako ne i presedani. (O ostalim netipičnostima s posljednje sjednice pisali smo ovdje ranije.) Jedino je Tubin ostao dosljedan praksi nedolaska na Skupštinu nakon krupnih, slavskih izjava. Naime, lani je za Petrovdan najavio da će se SDS-ovom klubu, koji broji pet odbornika, pridružiti još dva. Niti se pojavio na prvoj narednoj sjednici, održanoj u septembru, niti se popularno prelijetanje desilo.
Ostavimo po strani političke partije i okrenimo se institucijama. Skupština grada Prijedora je 2010. godine donijela Odluku o utvrđivanju načina rješavanja imovinskih i drugih prava na zemljištu dodijeljenom po projektu „Prijedor 2000 – Dom za sve ljude“. Od tada do danas podnesena su ukupno 1294 zahtjeva za upis prava svojine u korist lica koja su zemljište dobila na korištenje. Riješeno je 627 zahtjeva, a ostali nisu zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa na dodijeljenom zemljištu. Riječ je o izbjegličkim naseljima Aerodom 1, 2 i 3, Rasadnik, Glavice 1, 2 i 3, Nova Orlovača, Vrbice, Topolik, Orlovača – Celpak, Baltine Bare, Rasavci, Janjića pumpa, Stari Voćnjak, Kafanište, Gornji Orlovci – Kalate, Donji Garevci, Bistrica i Kamičani. Što se tiče republičkih institucija, novi Zakon o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata Narodna skupština Republike Srpske usvojila je u junu po hitnom postupku, a u pripremi je i novi zakon o prostornom uređenju i građenju.
Zamisli.ba