Bosanskohercegovačka pozorišna scena od ove godine je bogatija za još jedan pozorišni festival, a sa njegovim osnivanjem u Prijedor se nakon dvanaestogodišnje pauze vraća i festivalska atmosfera.
“Pokušavamo uraditi jedan kvalitetan pozorišni festival gdje će prijedorska i ne samo prijedorska publika imati priliku vidjeti odlične pozorišne predstave. Naša želja je prije svega da promovišemo pozorišnu umjetnost, ali zaista umjetnost, a ne ono što se može vidjeti širom ovog regiona, ili širom ovih prostora, dakle neke predstave koje ne bi mogle i ne bi smjele nositi taj epitet umjetnosti“, izjavio je u razgovoru za Anadolu Agency (AA), direktor novosnovanog pozorišnog festivala Zoran Baroš.
Dodao je da će na festivalu učestvovati samo profesionalna pozorišta. Festival će zvanično nositi ime Međunarodni festival pozorišta “Zlatna vila”, a Baroš je objasnio da će se tako zvati jer je iz srpskog pravoslavnog društva “Vila“ s kraja 19. i prve polovine 20 vijeka potekao znatan broj kulturno-umjetničkih društva, organizovano horsko pjevanje, kao i pozorište i podsjetio da je u “Vili“ izveden prvi igrokaz.
Festival će obilovati okruglim stolovima i pratećim programima
“Prema propozicijama festivala u samom nazivu vidite da je festival međunarodni i mi smo se ograničili na nama razumljiva jezička područja, što podrazumjeva dakle Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru. To ne znači naravno da u jednom periodu kako se festival bude razvijao da se neće širiti na zemlje iz okruženja i Evropu, ali o tom potom“, kazao je Baroš.
Dodao je da će se festival održavati bijenalno, odnosno da će se jedne godine održavati festival pozorišta, a druge Međunarodni festival horova “Zlatna vila“.
Baroš je rekao da je za festival ove godine planiran iznos od 103 hiljade KM, od čega će 80 hiljada KM obezbjediti grad Prijedor, dok se njegovi organizatori nadaju da će preostalih 23 hiljade KM pokriti uz pomoć Ministarstva prosvjete i kulture RS-a, donatora koji će prije svega pomoći u onom finansijskom dijelu za nagrade festivala, te prodajom ulaznica.
“Što se tiče festivalskih nagrada podjelio bi ih u dvije kategorije, nagrade koji će imati svoj novčani dio i onaj drugi dio koji će imati samo priznanje, dakle, plakete festivala. Kada su u pitanju nagrade sa novčanim iznosima uz plaketu su nagrade za nabolju predstavu, za najbolju režiju, nagrada za najbolju mušku i najbolju žensku ulogu, te nagrada za najboljeg mladog glumca ili glumicu. Biće dodjeljena i nagrada publike koja će takođe imati novčani iznos kao prateći dio uz plakete. Nagrade sa plaketama i priznanjima su nagrade za scenografiju, kostimografiju, za originalnu muziku. Predviđeno je je prema pravilniku o nagradamada žiri ima pravo da dodjeli najviše dvije nagrade izvan ovih navedenih“, naveo je Baroš.
Festival će se ove godine održati od 18. do 24. aprila, na kojem će biti izvedeno pet predstava u konkurenciji, te jedna predstava izvan konkurencije i jedna u čast nagrađenih.
Nakon svake večeri festivala održaće se okrugli sto, biće štampan bilten slijedećeg dana, a planira se da se u toku festivala organizuju prateći programi, u kojima bi se, između ostalog, razgovaralo sa glumcima koji su ostavili tragove “na daskama koje život znače“, a postoji i namjera da se promovišu dobra izdanja koja se tiču pozorišta i pozorišni tekstovi.
Selektor festivala je Marko Misirača, pozorišni reditelj, umjetnički direktor Kragujevačkog pozorišta, za kojeg je Baroš rekao da gleda sve predstave pozorišnih kuća iz okruženju koije zaslužuju pažnju i da ima odličan uvid u pozorišno stvaralaštvo na ovim prostorima.
U Prijedoru se od 1993. do 2007. godine održavao pozorišni festival “Kočićeva srpska scena“, na kojem su učestvovala uglavnom amaterska pozorišta i grupe, međutim on je unatoč pozitivnim kritikama ugašen jer nije imao podršku resornog ministarstva RS-a.
Previše pozorišnih festivala, kvalitet će odrediti ko opstaje
Prema Baroševim riječima u organizacionom smislu iskustva stečena tokom održavanja pomenutog festivala bila su im od velike pomoći. Ali, je napomenuo da su u osnivanju sadašnjeg imali veliku pomoć i u tome što su u Pozorištu Prijedor gostovala druga pozorišta, da su na predstavama ove pozorišne kuće bili angažovani zvučna imena iz pozorišne umjetnosti, kao i to da su njihovim premijerama prisustvovali i dramski pisci zemalja u okruženja, čija su se djela postavljala.
Baroš se složio da na ovim prostorima ima previše pozorišnih festivala, a premalo pozorišta, ali razloge zašto je to tako ima objašnjenje.
“Zaista ima mnogo festivala ovdje kod nas i u okruženju. Ali, dobro, to je valjda i normalna stvar da ljudi pokušavaju da nešto urade. Neko na taj način animira svoju zajednicu da napravi pozorište, da stvori pozorište u svom gradu, neko na taj način održava tradiciju pozorišne umjetnosti u svom gradu. To je dobro, a te stvari će se profilisati i definisati kroz vrijeme ko opstaje, ko ne opstaje“, navodi Baroš.
Pošto je dugogodišnji direktor Pozorišta Prijedor govorio je i o tome u kakavoj se situaciji ono trenutno nalazi, kojem je ovo 66 pozorišna sezona.
“Teška su vremena, ne samo za kulturu, ekonomski za sve sfere života. A, ono što je nama, dakle u Pozorištu Prijedor u ovom trenutku najznačajnija činjenica je da mi imamo tu vrstu sigurnosti da ono što je projektovano budžetom za jednu kalendarsku godinu nama zaista na raspolaganju. Kada malo razgovarate sa ljudima iz pozorišta iz okruženja vidjećete da svugdje tako ne funkcioniše, da bez obzira na plan, taj plan se veoma često ne realizuje. Mi nemamo tih problema i zaista smo zadovoljni tim odnosom grada Prijedor, odnosno Gradske uprave prema pozorištu Prijedor“, naveo je Baroš.
Anadolija