Još uvijek nije poznato koliko će osoba stradalih na Korićanskim stijenama biti ukopano ove godine, ali dženaza i ukop su planirani za 20. juli na području Prijedora.

Glasnogovornica Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH) Emza Fazlić navodi da je obavljanje kolektivne dženaze na stadionu “Vedro polje” u mjestu Hambarine planirano za 20. juli, a da će se ukop obaviti tamo gdje odluče porodice stradalih.

“Koliko će osoba biti ukopano, još uvijek se sa sigurnošću ne može kazati s obzirom da porodice još uvijek nisu zvanično identificirale posmrtne ostatke za koje je stigao DNK nalaz”, ističe Fazlić za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Prema INO-u BiH, prilikom posljednje ekshumacije rađene 2017. godine na području Korićanskih stijena, ekshumirano je 135 posmrtnih ostataka, od kojih je preko 1.000 uzoraka poslano na DNK analizu.

Fazlić pojašnjava da su dosadašnjom analizom utvrđena 62 nova identiteta, a da je određeni broj uzoraka pokazao da pronađeni ostaci u ovoj grobnici pripadaju i žrtvama koje su ranije identificirane. Povezivanje razdvojenih dijelova tijela radit će se za više od 100 slučajeva.

“Planirano je da identifikacija ovih žrtava bude zakazana u periodu od 1. do 15. jula, jer su određeni uzorci koji su izuzeti još uvijek na obradi, pa se čeka njihovo pristizanje. Za sada je 18 porodica potvrdilo da će doći na identifikaciju kada bude zakazana, te će najvjerovatnije dati saglasnost za ukop njihovih najmilijih”, navodi Fazlić.

Naili Bajrić su u proteklom ratu na Korićanskim stijenama ubijeni suprug Šerif i dvadesetjednogodišnji sin Zafir. Tokom posljednje ekshumacije pronađeno je tijelo supruga, kao i dio tijela njenog sina.

“Svoga sina pronašla sam 2005. godine. Dvije kosti. Ukopala sam te dvije kosti”, kaže Bajrić u razgovoru za BIRN BiH.

Bajrić je nedavno išla u Centar za identifikaciju Šejkovača u Sanskom Mostu da vidi posmrtne ostatke svojih najmilijih.

“Imala sam želju da to svoje dijete još jednom uzmem u ruke. Ja sam njega cijelog rodila, a kupim njegove dijelove”, kaže Bajrić.

Prema podacima INO-a, na području Prijedora je tokom proteklog rata nestalo oko 3.200 osoba, a za oko 700 njih još uvijek se traga. Na lokalitetu Korićanskih stijena otkriveno je ukupno šest masovnih grobnica. Iz pet grobnica koje su otkrivene u periodu od 2003. do 2013. godine identificirano je 117 žrtava, čiji je identitet utvrđen DNK analizom.

Iz Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) navode da je, nakon svih ekshumacija na području Korićanskih stijena do aprila ove godine, ICMP dostavio INO-u više od 900 izvještaja o podudaranju DNK na temelju kojih je moguća pouzdana identifikacija 179 osoba nestalih na Korićanskim stijenama, kao i preko 700 povezivanja razdvojenih dijelova tijela.

Obrada jednog uzorka, kako za BIRN BiH pojašnjava Saša Kulukčija, glasnogovornik ICMP-a za Zapadni Balkan, ovisi o više različitih parametara, kao što su starost i kvaliteta kosti, te je nemoguće nagađati koliko vremena je potrebno za obradu jednog uzorka.

“Sama fizička lokacija laboratorija, koji je trenutno u Haagu, ne utiče ni na koji način na brzinu procesiranja uzoraka koji se šalju – bilo iz BiH, bilo iz zemalja regiona na Zapadnom Balkanu, bilo iz drugih dijelova svijeta otkud dolaze uzorci u Haag. Preseljenje laboratorija ne samo da nije usporilo identifikaciju, odnosno traženje nestalih, već novi laboratorij radi s novom tehnologijom koja omogućava čak identifikaciju u nekim slučajevima u kojima to stara tehnologija nije omogućavala”, ističe Kulukčija.

Prema Kulukčiji, najveću prepreku u procesu traženja nestalih čini nedostatak kredibilnih informacija o skrivenim masovnim i pojedinačnim grobnicama. On je pozvao sve one koji bi mogli imati bilo kakve informacije o grobnicama da ih anonimno proslijede pomoću aplikacije ICMP-a “Prijavi lokaciju”.

Osim Darka Mrđe, koji je pred Haškim tribunalom priznao krivicu za zločin počinjen na Korićanskim stijenama i osuđen je na 17 godina zatvora, u Sudu BiH je pravosnažno osuđeno deset prijedorskih policajaca.

Kazne dugotrajnog zatvora od po 23 godine su dobili Saša Zečević, Radoslav Knežević i Marinko Ljepoja; Zoran Babić je osuđen na 22 godine, a Milorad Škrbić i Dušan Janković na po 21 godinu zatvora. Zatvorska kazna u trajanju 15 godina izrečena je Željku Stojniću.

Damir Ivanković je osuđen na 14 godina, Ljubiša Četić na 13, a Gordan Đurić na osam godina zatvora, i njima trojici su kazne izrečene po sporazumima o priznanju krivnje koje su potpisali s Tužilaštvom BiH.

BIRN