Povodom 4. jula, koji je u Jugoslaviji praznovan kao Dan borca, iz prijedorskog Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR) podsjećaju na zasluge bivšeg predsjednika SUBNOR RS, Blagoje Gajića.
Gajić, koji je preminuo prije tri mjeseca, bio je nosilac Partizanske spomenice 1941. godine, te dobitnik brojnih nagrada i priznanja.
Predsjednik Gradske organizacije SUBNOR-a Prijedor, Veljko Rodić, ističe 13 Gajićevih odlikovanja.
– Pored Partizanske spomenice, Gajić je dobio i medalju pobjede na fašizmom Ruske federacije sa potpisom predsjednika Rusije Vladimira Putina. Dobio je i od našeg predsjednika medalju časti sa zlatnim vijencem Republike Srpske. Imao je ordene za hrabrost, zasluga za narod, za vojne zasluge sa srebrnim vijencem, orden Republike sa srebrnim vijencem i dva ordena sa zlatnim vijencem – ističe Rodić.
Dodaje da je Gajić dobitnik i medalje za hrabrost te medalje boraca NOR Distrikta Brčkog.
– Uručena mu je i Plaketa SUBNOR Jugoslavije, kao i Plaketa Skupštine Prijedora povodom Dana grada, 16. maja – kaže Rodić.
Navodi da je Gajić rođen u selu Vlaškovci kod Kozarske Dubice, te da je sa 16 godina života, 1941, krenuo u borbu protiv fašističkih okupatora i njihovih sluga.
– Bio je borac proslavljenog Drugog krajiškog partizanskog odreda „Doktor Mladen Stojanović“, jedinog odreda u bivšoj Jugoslaviji sa ordenom narodnog heroja – priča Rodić.
Dodaje da je Gajić, nakon proboja obruča u Kozarskoj epopeji, stupio u Petu kozarsku brigadu i u njoj ostao do kraja rata.
– Blagoja se borio za slobodu naših naroda i u toj bici je i ranjen te je bio vojni invalid. Zbog svojih zasluga primljen je u Komunističku partiju. Završio je oficirsku školu i dobio čin majora Jugoslovenske narodne armije – kaže Rodić.
Navodi da je Gajić radio i u Službi državne bezbjednosti te da je kao načelnik Stanice unutrašnjih poslova dočekao penziju 1971. godine.
– Do smrti je bio aktivan u SUBNOR, a njegovi govori rado su slušani na Kozari, Patriji, Karanu, Čičinom gaju i u Milića Gaju. Bio je rado viđen gost na skupovima u Sutjesci, Semberiji, širom Republike Srpske, ali i Srbije – kaže ponosno Rodić.
I ostali saradnici u SUBNOR-u pamte Gajića samo po lijepom. Sekretarka u banjalučkom SUBNOR-u Ljubica Tadić ističe da je Gajić prema svima imao roditeljski stav.
– Nikada nije povisio ton, smiren je bio i staložen. Nije se ponašao kao predsjednik SUBNOR već kao roditelj svih nas – tvrdi ona.
Navodi da Gajića pamti po tome i što ju je od milja nazvao „Ljuban“.
Blagoja Gajić umro je 4. aprila, tri dana prije 94. rođendana.
Da je imao veliko srce dokazuje to što nakon njegove sahrane na Gradskom groblju u Prijedoru nije organizovan zadušni ručak.
Želja Blagoje je ispoštovana i novac koji je trebalo da bude utrošen na zadušni ručak uplaćen je za liječenje bolesne djece.
Hrabri Gajići iz Vlaškovaca
Predsjednik prijedorskog SUBNOR Veljko Rodić navodi da je i Blagojin djeda Mikan poznat po hrabrosti.
– Mikan je bio dobrovoljac u Prvom svjetskom ratu i nosilac Albanske spomenice. U albanskim gudurama ostao je bez noge i poslije je sam sebi napravio protezu. Živio je 100 godina i šest mjeseci – priča Rodić.
Kaže da je i Blagojin otac Božo bio učesnik narodnooslobodilačke borbe i nosilac Partizanske spomenice.
EuroBlic-Srpskainfo.com