Metaloprerađivačka industrija jedan je od sektora sa najvećim rastom u Prijedoru u proteklih šest godina, izjavio je predstavnik Agencije za ekonomski razvoj “PREDA-PD” Goran Rodić.

“U 2013. godini bilo je 299 radnika, a po završetku 2018. više od 500. Broj poslovnih subjekata porastao je sa 18 na 28, ukupan prihod sa 20 na 52 miliona maraka, a izvoz sa osam na 26 miliona maraka”, rekao je Rodić na investicionoj konferenciji “Prijedor Invest 2019: Transformacija”.

Direktor Agencije za promociju izvoza BiH Spoljnotrgovinske komore BiH Enes Ališković rekao je da je Prijedor srednje razvijena zajednica, ali u poređenju sa nekim razvijenijim zajednicama, zbog svojih stabilnih makroekonomskim pokazatelja, ima daleko bolju perspektivu za dalji razvoj i dalja ulaganja.

“Prijedor je u 2018. godini imao 120 miliona maraka izvoza i blizu 97 miliona maraka uvoza, gdje je učešće metalske industrije u izvozu 25,6 odsto, a ako bismo uračunali i unutrašnji promet rudnika došli bismo do oko 35 odsto što je i pokazatelj na nivou BiH”, naveo je Ališković.

Prema njegovim riječima, problem je u cijeloj državi što se sa više različitih nivoa daju subvencije za razvoj privrede i zapošljaavanje, ali da nema niti evidencije niti evaluacije tog procesa odnosno nema mjerenja učinka datih subvencija.

Predsjednik Upravnog odbora i jedan od suvlasnika prijedorske “Bosnamontaže” Dušan Berić podsjetio je na to da je ovo preduzeće krenulo kao mala zanatska radionica 1957. godine, da je 80-ih imalo najveći procvat sa više od 1.000 radnika i da je poslije svih transformacija danas u vlasništvu dva lica i u sistemu berzanskog poslovanja.

“Znali smo nekada primiti po tri razreda bravara i zaposliti ih odmah kao gotove radnike jer je obrazovanje bilo takvo. Danas u Prijedoru nemamo nijedno odjeljenje bravara, a i kvalitet obrazovanja je takav da više ne daje spremne i osposobljene radnike”, rekao je Berić.

On je naveo da je “Bosnamontaža” u 2010. godini imala prihod pet miliona maraka, a lani deset, da je prosječna plata sa 700 povećana na 1.100 KM i da ima konstantan rast od 10 do 15 odsto godišnje, kao i izvanrednu likvidnost.

“Naše poslovanje zavisi od investicionih projekata, kao što su rafinerije, cementare, fabrike šećera, pivare. Ako nema investicija, bili bismo svedeni na poslove remonta”, dodao je Berić.

Mirsad Ramić, vlasnik “Kromeksa, jednog od najekspanzivnijih prijedorskih preduzeća, rekao je da je takođe krenuo kao zanatska radnja s dva radnika 2000. godine, da je od 2010. restrukturisan u društvo ograničene odgovornosti, da u posljednjih pet godina puno ulaže u nove tehnologije i da se okrenuo proizvodnji vlastitih finalnih proizvoda.

“Ovu godinu završićemo s rastom od 20 odsto, a za 2020. godinu poslovanje će biti uslovljeno trendovima u automobilskoj industriji jer je refleksija neminovna i ovdje”, naveo je Ramić.

Prema njegovim riječima, jedan od najvećih problema u poslovanju je nepostojanje domaćih laboratorija i kuća koje su akreditovane za atestiranje i sertifikaciju proizvoda.

“Nedavno smo imali situaciju da radimo guvernal za `Harli Dejvidson`. Tražili smo u Sarajevu da se proizvod atestira, uputili su nas u Austriju, iz Austrije u Holandiju, a iz Holandije u Zagreb u predstavništvo holandske firme”, dodao je Ramić.

www.prijedorgrad.org