Forum za bezbjednost zajednice grada Prijedora uputiće Skupštini grada inicijativu da u dnevni red uvrsti rastući problem zbrinjavanja lica sa poteškoćama u mentalnom zdravlju.

“U posljednje vrijeme povećan je broj psihičkih bolesnika koji bez adekvatne porodične podrške traže pomoć institucija ili odbijaju liječenje, istovremeno ugrožavajući svoj ili život drugih osoba”, rekla je član Foruma iz Centra za socijalni rad Prijedor Tamara Lazić.

Ona je navela da se posredstvom Centra u Specijalnoj bolnici za hroničnu psihijatriju Modriča trenutno liječi 25 lica iz Prijedora, na čekanju je šest lica, u toku je kompletiranje zahtjeva za prijem još nekoliko, ali su potrebe mnogo veće od kapaciteta.

“Zbog ljudi koji čekaju smještaj u Modriču, ali i velikog broja oboljelih kojima povremene hospitalizacije održavaju bolest stabilnom, potrebno je obezbijediti veće kapacitete psihijatrijskog odjeljenja bolnice u Prijedoru”, smatra Lazićeva.

Ona je podsjetila na to da je zgrada prijedorske psihijatrije pretvorena u kovid odjeljenje, a da je psihijatrijsko odjeljenje izmješteno u Dom za lica sa invaliditetom u Čirkin Polju, gdje ljekari imaju na raspolaganju ukupno dvije sobe za hospitalizaciju i ne mogu obezbijediti zadržavanje u bolnici duže od nekoliko dana, a često nemaju mogućnost prijema jer nemaju slobodan krevet.

Predstavnik komunalne policije Mladen Bosančić rekao je da i ova institucija veoma često ima pozive komšija, sustanara u stambenim zgradama i zajednica etažnih vlasnika koji traže intervenciju prema mentalno bolesnim licima.

“Razlozi su najčešće kršenje kućnog reda i neodržavanje kućnih instalacija. U ekstremnim slučajevima mi se obraćamo Centru za socijalni rad”, naveo je Bosančić.

Gospa Sajak Štikovac iz Centra za socijalni rad pozvala je i sugrađane i institucije da se u sličnim situacijama obraćaju Centru jer su nalazi hitne pomoći i zapisnici policije ili komunalne policije od iznimne koristi Centru u pokušaju zbrinjavanja oboljelog lica.

“Što više evidencija imamo, lakše nam je reagovati. Kada šaljemo zahtjev u Modriču, prvo pitaju koliko puta je lice bilo hospitalizovano, jer, ako nije, smatraju da to lice i nije problematično. Kod jednog psihijatrijskog bolesnika do zbrinjavanja u ustanovu nekad je potrebno i više od 10 hospitalizacija”, pojasnila je Štikovac.

Prema njenim riječima, u Prijedoru trenutno pedesetak lica bez porodičnog staranja ima neko mentalno oboljenje.

“To su najteži slučajevi i ako je prijedlog psihijatra da idu na hospitalni smještaj mi smo dužni da to i realizujemo”, dodala je Štikovac.

Psiholog u Centru za mentalno zdravlje prijedorskog Doma zdravlja Vanja Dejanović naglasila je da je porast broja oboljelih činjenica, ali da se mora doći do nivoa i stepena oštećenosti svakog pojedinačnog slučaja da bi se ispunili uslovi za hospitalizaciju.

“Određena stanja zahtijevaju hospitalni tretman, ali hospitalizacija je ograničenje slobode osobe sa mentalnim poremećajem, a mentalni poremećaj nije izbor. Adekvatnim medicinskim pristupom osoba se može dovesti u funkcionalno stanje i prihvatljivo ponašanje, za šta je na prvom mjestu potrebno ojačati primarni nivo zdravstvene zaštite dodatnim timovima budući da sada na 100.000 stanovnika imamo samo jedan tim koji čine psihijatar, psiholog i tri medicinska tehničara”, zaključila je Dejanovićeva.

Stevica Dronjak iz gradskog Odjeljenja za društvene djelatnosti rekao je da za rješavanje ovog problema nisu dovoljni kapaciteti same lokalne zajednice, niti dvije ovdašnje zdravstvene ustanove.

SRNA