U Prijedoru vlasnici pasa najčešće ne uklanjaju izmet svojih ljubimaca sa javnih površina na koje ih izvode i time krše propise o držanju domaćih životinja.

Budući da se broj pasa kao kućnih ljubimaca posljednjih godina značajno uvećava, njihov izmet na javnim površinama postaje problem koji će nadležni uskoro morati da riješe.

Prijedorčanin koji živi u zgradi priča da u njegovom ulazu stanari iz tri stana imaju pse.

– Svoje pse izvode u šetnju i zbog obavljanja nužde na zelenoj površini oko zgrade, ali nikada ne uklanjaju taj izmet. Često izmet pasa viđam po trotoarima i moram dobro da gledam gdje stajem – kaže ovaj Prijedorčanin.

Nadležnost

Isto svjedoče i mještani prigradskih naselja navodeći da ljudi često puštaju pse da obavljaju nuždu uz njihove ograde i imanja, ali da izmet svojih ljubamaca ostavljaju, a šetnju nastavljaju.

Šef Odsjeka komunalne policije grada Prijedora, Miroslav Krneta, podsjeća da je rješenje psećeg izmeta na javnim površinama obuhvaćeno Odlukom o držanju domaćih životinja.

– Propisano je da vlasnici svih pasa moraju sa javnih površina odmah po upotrebi očistiti pseći izmet i odnijeti ga u najbliži kontejner za smeće. Kao građanin mogu da kažem da, nažalost, u 95 odsto slučajeva vlasnici pasa to ne rade – kaže Krneta.

Ističe da je potrebno riješiti ko vrši nadzor u slučajevima kada se ostavlja pseći izmet na javnoj površini. Dok iz veterinarske inspekcije smatraju da to nije u njihovoj nadležnosti, Krneta smatra da je ovo baš u domenu veterinarske inspekcije, koja je određena za nadzor nad kućnim ljubimcima.

– Veterinarski inspektor bi trebalo da izađe na lice mjesta i vlasniku psa naredi da ukloni izmet s javne površine – ocjenjuje Krneta.

Stvar vaspitanja

Sekretar Kinološkog saveza Republike Srpske, Bojan Čenić, kaže da uklanjanje izmeta sa javne površine predstavlja prije svega stvar vaspitanja i odgovornosti prema društvenoj zajednici.

– Ako je vlasnik savjestan i društveno odgovoran, poštuje mjere i odluke opštinske zajednice, za njega sankcija neće postojati. Ova oblast bi se trebala zakonski regulisati u skladu s pozitivnom praksom iz evropskih zemalja – kaže Čenić.

Dugogodišnji problem Prijedora je što još uvijek nema tačno određenu javnu površinu namijenjenu za slobodnu igru pasa.

Čenić podsjeća da Banjaluka ima nekoliko ograđenih prostora za slobodnu igru pasa, odnosno parkove za pse.

– Lokalne zajdenice odnosno opštine u svojoj nadležnosti bave se pitanjem javne površine koja je dozvoljena za šetnju pasa. U principu, tamo gdje je postavljen znak zabrane kretanja s psom vlasnici uglavnom poštuju. Psa je obavezno voditi na povocu. Ukoliko se radi o psima većihih gabarita, onda je obavezna i korpa. Savjesni vlasnici se pridržavaju pravila – zaključuje Čenić.

Odlukom o držanju životinja u Prijedoru je predviđeno da će zelenu površinu za izvođenje pasa odrediti Komunalno preduzeće, uz prethodno odobrenje Gradske uprave.

Istom odlukom propisano je da se šarplaninci i ostali veći psi mogu izvoditi na zelene površine sa kratkim povocem i zaštitnom korpom na njušci od 20 sati uveče do šest sati ujutru.

DNK

Sagovornici Srpskainfo pričaju da je u evropskim zemljama problem psećeg izmeta odavno riješen. Tako u nekim zemljama vlasnici pasa moraju kod sebe imati nekoliko čistih vrećica za izmet ljubimaca tokom svakog izlaska na javnu površinu i moraju ih pokazati u slučaju kontrole nadležnih službi.

Iz Kinološkog saveza kažu da su u Londonu nadležne službe za pse dovedene do savršenstva tako da u slučajevima da pseći izmet nađu na javnoj površini utvrđuju njegov DNK pomoću kojeg dolaze do psa, a potom i kazne za njegovog vlasnika.

srpskainfo.com