Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila grada Prijedora Zdravka Karlica izjavila je Srni da je više ništa ne iznenađuje kada su u pitanju odluke Tužilaštva BiH.
“Za srpske žrtve nikad nije bilo pravde, ni u Drugom svjetskom ratu, a, nažalost, ni sada. Odluka o nesprovođenju istrage u vezi sa ratnim zločinom počinjenim nad 39 osoba srpske nacionalnosti u Prijedoru 30. maja 1992. godine nije pravedna”, rekla je Karlica.
NJen suprug, Zoran Karlica, po kojem danas nosi ime centralni gradski trg u Prijedoru, ranjen je toga jutra u odbrani grada, prevezen je najprije u Banjaluku, a potom na VMA u Beograd gdje je 6. juna 1992. godine podlegao.
“Kako nije bilo ratnog zločina, ako je to jutro izvršen veoma organizovan i isplaniran napad sa šest punktova? I sad pričamo da nema elemenata ratnog zločina!? To me jako vrijeđa. I mi volimo svoje žrtve, kao što oni vole svoje”, istakla je Karlica.
Ona je podsjetila da iz ove organizacije uvijek ide poruka da niko ne treba da bude amnestiran od odgovornosti i da svako treba da odgovara za počinjene zločine.
“Uvijek smo govorili, ko god je zlo radio, neka odgovara i treba svako da odgovara. Nije dobro drugom činiti zlo, niti žrtve ne uvažiti. I ti ljudi koji donose takve odluke, teško će prolaziti u životu i njihova pokoljenja. Ne možemo drugom činiti nažao da nama bude dobro”, poručila je Karlica.
Tužilaštvo BiH donijelo je odluku o nesprovođenju istrage u vezi sa ratnim zločinom počinjenim nad 39 osoba srpske nacionalnosti na području Prijedora 30. maja 1992. godine.
U napadu paravojnih formacija na Prijedor u zoru 30. maja 1992. godine od 20 pripadnika Vojske Republike Srpske osam je ubijeno, osam ranjeno i četiri zarobljeno, a od 19 civila šest ubijeno i 13 ranjeno.
Taj datum se godinama obilježavao kao Dan grada Prijedora, da bi se prije desetak godina vratio stari datum, 16. maj, dan prvog oslobođenja grada u Drugom svjetskom ratu. Od tada, 30. maj, kao dan odbrane grada, obilježavaju organizacije od javnog značaja proistekle iz odbrambeno-otadžbinskog rata.
SRNA