Centar za socijalni rad Prijedor u julu je zabilježio 16 slučajeva porodičnog nasilja, a Multisektorski tim za prevenciju i borbu protiv porodičnog i rodno zasnovanog nasilja grada Prijedora analizom ovih slučajeva konstatovao je da su se dešavali u prisustvu ukupno 22 djece, gdje su u nekima djeca i prijavila nasilje policiji.
Koordinator Doma zdravlja u ovom timu, psihijatar Goran Račetović, naveo je da se radi o djeci koja svjedoče nasilničkom ponašanju jednog od roditelja, najčešće oca prema majci, te da su djeca na taj način indirektne žrtve, koje mogu učiti i usvajati obrazac nasilnog ponašanja kao normalnost, naročito ako su dugo i često izložena nasilju ili mu prisustvuju.
“Djeca koja se izlažu činu nasilja, usvajajući viđene modele ponašanja odraslih – u ovom slučaju roditelja – mogu imati problem u budućnosti, bilo da postaju počinioci ili žrtve nasilja, sa znatno većim rizicima za razvijanje različitih smetnji u mentalnom zdravlju i psihijatrijskih poremećaja ili oboljenja u odnosu na one koji nemaju takvo iskustvo odrastanja”, rekao je Račetović Srni.
Koncept transgeneracijskog prenošenja nasilja, gledajući ranija i istraživanja novijeg datuma, nije ništa manje zastupljen i prisutan u aktuelnom vremenu u kome živimo odnosno najveći broj počinilaca nasilja potiče iz porodica u kojima su bili izloženi nasilju bilo kao direktne ili indirektne žrtve.
“Dječaci tako mogu da usvoje model nasilnog oca, jer su majke najčešće žrtve nasilja, i uče se modelu da je to prihvatljivo jer nema opiranja, reakcije niti osude, ne razumijevajući u tom životnom dobu veoma kompleksan točak nasilja koji majci onemogućava da se odupre ili na drugi način reaguje na ono što proživljava, dok djevojčice gotovo uvijek teže partnerstvu u kojem neće biti izložene nasilju, ali se vrlo često dešava da upadaju u zamku počinioca i da to ne znaju na vrijeme prepoznati”, pojasnio je Račetović.
Prema njegovim riječima, djeca nasilje među roditeljima nerijetko doživljavaju kao svoju krivicu, postaju povučena, mijenjaju ponašanje i u toku daljeg sazrijevanja – i socijalnog i emocionalnog i seksualnog – razvijaju naročit odnos prema partneru koji može biti ili suzdržan ili agresivan.
“Nerijetko se zaboravi da se i sa djecom koja svjedoče nasilju mora što prije razgovarati, uz posvećivanje pune pažnja i podrške stručnjaka da im se na pravilan i uzrastu prilagođen način pruže prave informacije, a naročito da ona nisu kriva za nasilje koje su gledala i da nasilničko ponašanje ne treba da bude dozvoljeni ponašanja bilo koga, u bilo kojim odnosima, bilo kada u životu”, dodao je Račetović.
On je istakao da djeca što su mlađeg uzrasta imaju veći stepen razvijene otpornosti prema psihološkoj traumi, prevashodno zbog nedovoljno iskustvenih situacija.
“U situacijama u kojima su djeca izložena nasilju razvija se iskonski strah, ali traumatski sindromi kod djece do šest godina još nemaju apsolutne dokaze u naučnim krugovima, iako se danas nerijetko susrećemo sa različitim tumačenjima, pristupima u radu sa malom djecom, kada se radi o zaštiti njihovog mentalnog zdravlja, a nerijetko u vaninstitucionalnim uslovima, te tako nemamo konzistentnost u praćenju i vrednovanju tog rada, niti za sada objavljenih relevantnih istraživanja u našim uslovima”, naveo je Račetović.
Osim 16 slučajeva nasilja koje je zabilježio Centar za socijalni rad, dva su evidentirana i u prijedorskoj bolnici. Policijska uprava Prijedor u radu je imala 18 predmeta, a 13 izvještaja o počinjenim krivičnim djelima je proslijedila Okružnom javnom tužilaštvu Prijedor.
Dom zdravlja Prijedor primio je prijave u devet slučajeva porodičnog nasilja, od kojih su u dva slučaja prijave došle od oba supružnika, te je jedan dio žrtava nastavio timski tretman u Centru za zaštitu mentalnog zdravlja uz praćenje tjelesnog zdravstvenog stanja preko Službe porodične medicine Doma zdravlja Prijedor.
Multisektorski tim za prevenciju i borbu protiv porodičnog i rodno zasnovanog nasilja, osim Centra za socijalni rad i Centra za zaštitu mentalnog zdravlja, čine predstavnici policije, bolnice “Dr Mladen Stojanović”, aktiva direktora osnovnih is srednjih škola, Centra “Sunce” i medijske zajednice, a tijelo se sastaje jednom mjesečno i analizira sve slučajeve zabilježene u prethodnom mjesecu, te donosi smjernice za dalji rad.
SRNA