Pandemija virusa korona uticala je na povećanje broja korisnika elektronskog bankarstva, koje inače ima stalnu tendenciju rasta, ali je očigledno da je za masovnije korištenje digitalnih tehnologija potreban određeni vremenski period u kome će se promijeniti navike klijenata zbog svih prednosti ovog načina poslovanja.
Ovo poručuju iz Agencije za bankarstvo RS, dok istovremeno ima i onih koji kao korisnici elektronskog bankarstva smatraju da ta oblast ima veliki broj nedostataka.
Duško Srdić (45) iz Prijedora kaže da elektronsko bankarstvo koristi već 13 godina, ali da se svakodnevno susreće s određenim problemima.
– Postoje institucije koje ne priznaju odštampan nalog elektronskog bankarstva, na kojem postoji kontrolni broj, nego traže da se taj odštampani nalog odnese u banku i ovjeri. Kako bi bilo mjerodavno da je nešto plaćeno i danas opstaje sistem ”ništa bez pečata” – kaže on za Srpskainfo.
Sporost
Dodaje da su u “Titino vrijeme”, kada nije bilo računara, bankomata, debitnih i kreditnih kartica, bankari sve rješavali olovkom, ali da je sve funkcionisalo besprijekorno i relativno brzo.
– Ovo danas u bankama je haos. Za plaćenje najobičnijeg naloga, komunalne usluge i slično, potrebna je vječnost. Iako se sve rješava elektronski, sve je usporeno. Bankarski “sistemi” su toliko spori, usluživanje jednog klijenta traje vječnost – upozorava on.
Ovaj Prijedorčanin tvrdi da su banke za plaćanje na šalteru mnogo uvećale provizije.
– To su uradili da primoraju klijente da počnu koristiti elektronsko bankarstvo. U jednoj banci za interni nalog na šalteru plaćam više od tri KM provizije. Nakon mjesec dana isti taj nalog u istoj banci plaćam elektronskim putem i plaćam samo 0,30 KM provizije. Dakle, 10 puta više plaćam proviziju na šalteru nego što je plaćanje elektronskim bankarstvom – ističe on.
Digitalizacija
Dodaje da se zbog ovih problema obraćao Agenciji za bankarstvo RS, iz koje su mu naveli da je u pripremi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjem platnom prometu, Zakon o međubankarskim naknadama i posebnim pravilima poslovanja kod platnih transakcija na osnovu platnih kartica, te zakonski okvir za elektronsko bankarstvo, koji će unaprijediti ove procese.
Iz ove Agencije za Srpskainfo su saopštili da nemaju podatke o slučajevima neprihvatanja potvrda o elektronskom plaćanju niti, ukoliko takvi slučajevi postoje, imaju uvid u razloge neprihvatanja potvrda o elektronskom plaćanju.
– Banke posluju u uslovima slobodne konkurencije i cijene svojih usluga formiraju prema tržišnim okolnostima i prema svojoj poslovnoj politici. Tržišne okolnosti utiču na različite načine na poslovanje banaka koje formiraju slobodno svoje naknade na različite proizvode, kao što su provizije za plaćanje ili visina kamatne stope na kredite – navode iz Agencije.
Dodaju da je većina banaka iz RS uvela automate za polog gotovog novca i da je to olakšalo rad klijentima s gotovinom, a posebno preduzetnicima i drugim klijentima koji rade sa većom količinom gotovog novca.
– Banke su strateški orjentisane prema digitalizaciji svog poslovanja, kako bi klijentima ponudili i ostale proizvode i usluge kroz digitalne kanale i time značajno smanjile gužve u bankama i ponekad dugotrajno čekanje u redovima, ali i njihovu cijenu – zaključuju u Agenciji za bankarstvo RS.
UNAPRIJEĐENE USLUGE
Iz Agencije za bankarstvo RS kažu da su sve banke u Srpskoj odavno započele sa digitalnom transformacijom i ponudile moderna digitalna rješenja, prije svega elektronskog bankarstva.
– To je pomoglo bankama da se prilagode specifičnim potrebama klijenata, unaprijede svoje usluge, uz istovremeno smanjenje troškova i racionalizaciju poslovnih procesa. S druge strane, omogućili su klijentima da brže i lakše pristupe svojim računima u banci, plaćaju račune u bilo koje vrijeme i sa bilo kog mjesta, nezavisno od radnog vremena banke, sedam dana u nedjelji, 24 sata dnevno, uz manje naknade, a što je posebno važno u uslovima pandemije – navode iz Agencije za bankarstvo RS.
srpskainfo.com
Foto – Shutterstock