Mnogi bi rekli da Danijel Pađan slika i prilika onoga što predstavnici vlasti zagovaraju – povratak selu, rad na zemlji. Nažalost, on je samo očit primjer da je riječ o dobro uvježbanom govoru

Neizvjesnost, konstantan rast cijena, ali i nemar države, doveo je bh. poljoprivredu na rub propasti. Uprkos brojnim vapajima, domaći proizvođači su odavno na koljenima, a mnogi su već i poklekli. Zapuštene oranice, mali poticaji, pa i brojne administrativne neregularnosti, stavile su katanac na brojna gazdinstva.

Nažalost, a na tom putu je i farma “Pađan” u Petrovom Gaju kod Prijedora koja bi se već u maju mogla zatvoriti.

Priča postaje još ozbiljnija kada vlasnici otkrivaju da o njoj brine 21-godišnji mladić Danijel Pađan. Još kao dječak, prije osam godina, bio je prinuđen posvetiti se radu na zemlji. Danas u tome uživa i kaže ima veliku želju ostati na selu, baviti se poljoprivredom, ali podrške niotkud.

Molbe bez odgovora

Mnogi bi rekli da je ovaj mladić slika i prilika onoga što predstavnici vlasti odavno zagovaraju – povratak selu, pomoć mladima, rad na zemlji. Nažalost, stvarnost je drugačija, on je samo očit primjer da je riječ o deklarativnom zalaganju i dobro uvježbanom govoru.

“Zbog nedostatka zemljišta prisiljen sam da ugasim farmu od 50 grla, koja mi je jedini izvor prihoda. Od 2015. godine pišem molbe i zahtjeve, ali niko nije našao rješenje”, kaže Danijel, dodajući da ga čak niko ni na razgovor nije pozvao, dok uredno izmiruje sve obaveze prema državi i opštini.

Kada je s 13 godina ostao bez oca, pomažući majci Biljani sav teret oko farme i zemlje je preuzeo na sebe. Danas njihove krave dnevno daju između 300 i 400 litara mlijeka. Prodaju ga mljekari u Gradačcu, po cijeni od 0,59 KM.

“To je nikakva cijena. Zemljišta nemamo dovoljno, kupovali smo sve žitarice, na totalnom smo gubitku. Što smo imali ušteđevine potrošili smo za nabavku žitarica, sada ide sjetva, kako to finansirati”, pita se Biljana, naglasivši da bi situaciju tek nešto malo olakšalo podizanje otkupne cijene mlijeka.

Oduzeta zemlja

Opštinska zemlja koju su nekada Pađani obrađivali, oduzeta je i data drugoj, većoj farmi, priča Biljana, naglasivši da je ona bila jedina žena, pri tome samohrana majka, koja je aplicirala u Prijedoru. No, sluha nije bilo: “Obrađivali smo parcelu od 200 dunuma, oduzeta nam je i data farmi koja ima veći broj grla. Imamo neke manje površine u svom vlasništvu i pod zakupom te 8,5 ha od ministarstva, ukupno oko 17 ha, to je nedovoljno za proizvodnju i opstanak naše farme.”

Promijenila su se kaže tri gradonačelnika, ali odgovor nije stigao ni od jednog. Ako ne reaguje ministar poljoprivrede Boris Pašalić, porodica Pađan u maju gasi farmu.

“Ovo što imam ću rasprodati i završiti s tim”, dodaje Biljana, kazavši da su jesenas posijali manje količine zobi i pšenice, a ostatak zemljišta sačuvali da posiju kukuruz za silažu, jer zrno i koncentrate kupuju.

Sve repromaterijale su do sada uspijevali nabaviti, ali uslijed velikih poskupljenja više nisu u mogućnosti to finansirati. Sam kukuruz košta 0,84 KM/kg, a soja 1,40 KM/kg, dok cijene zobi i ječma rastu skoro svakodnevno. Sedmično njihova goveda troše više od tonu žitarica.

Svjedoči i da farme, koje su već ugasile proizvodnju mlijeka, dobijeno zemljište iznajmljuju drugima koji tako stvaraju viškove, dok su drugi farmeri prinuđeni na propast, ali o tome niko ne brine.

Problem je i radna snaga. Sve je teže pronaći one koji će raditi na zemlji, a dnevnice nema ispod 50 KM. Ipak, Danijel sa svojim društvom uspijeva završiti sve poslove u njivama. Ovi mladići, uzajamno se pomažu, prelazeći i po 20 kilometara kako bi na vrijeme završili oranje, brnanje, sjetvu i žetvu.

Sada čekaju reakciju ministra Pašalića, u nadi da neće izostati. On je nedavno i sam slikovito objasnio kako oporavak sektora mljekarstva, u slučaju gašenja, traje tri godine: “Dok se krava othrani, osjemeni, oteli, tek da onda daje mlijeko.” Tada je napomenuo i kako se zatvaranje farmi ne smije dozvoliti.

agroklub.ba