Na izložbi “Kozara 1942”, koja će sutra biti otvorena u Memorijalnom muzeju na Mrakovici, javnosti će prvi put biti predstavljene kopije obdukcionih kartona djece Kozare, pronađenih u arhivama zagrebačkog groblja Mirogoj i tamošnje Klinike za infektivne bolesti “Dr Fran Mihaljević”, izjavila je Srni viši kustos ovog muzeja Marina LJubičić Bogunović.

Bogunovićeva je navela da je dokumentaciju o stradanju kozarske djece Memorijalnom muzeju na Mrakovici poklonio Dragoje Lukić, da ju je u arhivi groblja Mirogoj pronašao njegov zagrebački asistent Duško Tomić, a u arhivi Klinike za zarazne bolesti ljekar Miljenko Aljinović, te da je ona tu dokumentaciju predstavila u časopisu “Topola” 2017. godine, a da je sada, povodom 80 godina od bitke na Kozari, prvi put dio muzejske postavke.

“To su obdukcioni kartoni. Na svakom od njih piše `razglednica`, jer onaj ko je popunjava i potpisuje je – `razgledavač mrtvaca`. Stjepan Bartolić, tadašnji direktor Gradskih grobalja u Zagrebu, 17. februara 1986. godine dao je Tomiću na uvid i istraživanje dokumentaciju o kozarskoj djeci pokopanoj na parceli 142 groblja na Mirogoju”, pojasnila je Bogunovićeva.

Prema njenim riječima, Lukić je ovom muzeju poklonio i dnevnik Franje Ilovara, jedan od najvažnijih dokumenata koje posjeduje Nacionalni park “Kozara”.

“Original je dio naše stalne postavke, ali posjetiocima nije dovoljno približen njegov značaj. Sada smo ga stavili u drugačiji kontekst u pokušaju da se publici ukaže na suštinu te sveščice u koju je ovaj čuvar groblja u Jastrebarskom svaki dan zapisivao koliko je djece sahranio. Bilježio je recke, dječaci, djevojčice, i tako svaki dan, iz dana u dan. A onda je na jednom listu, pod jednim datumom, grobar jednog dana upisao: `Sto komada djece ukopano`”, rekla je Bogunovićeva.

Prema njenim riječima, prvi put se javnosti izlažu originalna podrumska vrata i nož pronađen u podrumu kuće Milutina Macure, a koji je korišten za klanje ljudi u selu Donji Jelovac.

“Civili su sa Kozare odvođeni u tu kuću, u taj podrum, a odatle su u grupama odvođeni na Macursku krčevinu, na klanje. Dječak Milutin je ostao sam u podrumu i kada su se ustaše vratile, otvorile su vrata i nisu vidjele više nikog, a on se bio uhvatio za taj nož, zaboden u vrata s unutrašnje strane, ućutio se i tako se spasao. Milutin danas ima 94 ili 95 godina”, navela je Bogunovićeva.

Ona je naglasila da je porodica Macura poklonila taj nož muzeju, a da su im se potom kustosi obratili s molbom da ustupe i podrumska vrata koja su očuvana i koja bi s nožem predstavljala autentičnu cjelinu.

“Nadali smo se da ćemo ih dobiti, ali kako se termin izložbe približavao, bili smo u trci s vremenom. Čitavu malu borbu vodili smo da dobijemo ta vrata i uspjeli smo tako da ona dobijaju jedno posebno mjesto u muzejskom prostoru”, navela je Bogunovićeva.

Ona je istakla da se oko izložbe, koja će biti otvorena sutra u podne na Mrakovici, stvorila atmosfera solidarnosti.

“Gdje god smo se obratili za pomoć ili za ustupanje ili pozajmljivanje eksponata, svi su zaista bili raspoloženi da učestuvuju u tome. Imamo i jednu sačuvanu dječiju cipelicu. Poklonila nam ju je prodica Madžar iz Jelovca čiji su je članovi našli na zgarištu svoje kuće kada su se vratili nakon ofanzive”, rekla je Bogunovićeva.

Osim nje, autori izložbe su kustos Muzeja žrtava genocida iz Beograda Bojan Arbutina i kustos Memorijalnog muzeja na Mrakovici Boris Radaković, a autor postavke je rukovodilac Grupe za programe u kulturi, prosvjeti, umjetnosti i izdavaštvu Muzeja žrtava genocida Nikola Radosavljević, koji je Srni ustupio svoje fotografije za potrebe ovog feljtona.

nastaviće se …

SRNA
Foto – Nikola Radosavljević