Poljoprivreda, iako jedan od najvećih potencijala u BiH, nije dovoljno iskorišten. Vrijedne ruke imamo, ali to nije dovoljno. Pogled u nebo, pogled u državu, odakle se vedri, a odakle oblači. Znoj na čelu, žuljevi na rukama. Sigurnost je u vlastitih deset prstiju. Tako izgleda život poljoprivrednika u BiH.
“Samo mukotrpan rad i trud i ništa više. Trudimo se da ispoštujemo državu koliko god možemo da nam pomogne, ali na farmi ima milion rupa i onda mi to polako krpimo i radimo dalje”, kaže Marko Škundrić, mladi farmer iz Ništavaca kod Prijedora.
Kad se hoće, sve se može. Već 23 godine farma “Škundrić” u Ništavcima kod Prijedora odolijeva zubu vremena.
“Ova farma je takoreći našla svoj životni put 1999. kad su otac, stric i pokojni djed započeli ovu farmu sa tri krave. Trenutno imamo oko 400 grla i to je u stalnom porastu zbog tendencije rasta i samog poslovanja ove farme. Trenutno imamo oko 4.000 litara mlijeka, predajemo mljekari u Kozarskoj Dubici. Stvaran kapacitet ove farme je 5.000 litara, ali nismo još to postigli”, kaže Marko.
Uslovi za rad su veoma teški i zahtjevni. Da bi opstali i napredovali potrebna je i podrška. U tom smislu, bespovratna sredstva EU usmjerena na jačanje kapaciteta, produktivnosti i konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora u BiH, došla su u pravom trenutku.
“Dobili smo mnogo sredstava s tim da je bilo mnogo truda uloženo u taj projekat i rad od starne moga strica. Dobili smo tada sredstva za kupovinu jednog robota za mužu krava. Normalno, čim smo ih dobili odmah smo ih iskoristili, instalirali taj robot i evo trenutno sad radimo sa njim. To nam je promijenilo farmu, promijenilo živote i promijenilo način poslovanja”, priča Marko.
Uz osavremenjavanje proizvodnje veoma je važan zdrav i kvalitetan proizvod. Visoravan Borike kod Rogatice poznata je po vrsnim proizvođačima boričkog krompira. Novo Motika, inžinjer poljoprivrede i predsjednik udruženja “Solanum Produkt”, proizvodnjom krompira bavi seod 2.000 godine. Na oko 30 hektara zemlje, ostvaruje prinos oko 700 tona krompira koji se može smjestiti u dva skladišta.
“Kapacitet skladišta je 700 tona. To je savremeni sistem čuvanja gdje ima paletni sistem čuvanja u drvenim gajbama od 1.200 kilograma i gdje ima ventilacija. Koliko je važno proizvesti zdrav i kvalitetan krompir, isto toliko je važno da se krompir sačuva do konačne upotrebe”, kaže Novo Motika, predsjednik udruženja “Solanum Produkt”.
Opstati na tržištu nije lako, jer teška je utakmica sa uvezenim proizvodima koji stižu iz zemalja koje daju veće podsticaje svojim poljoprivrednim proizvođačima, kaže Novo.
“Uslovi u Holandiji su takvi da tamo imaju ogromne površine, struktura zemljišta je daleko kvalitetnija nego ovdje i oni su opremljeni daleko više i bolje sa mehanizacijom nego mi. Kod nas su uglavnom usitnjene parcele, struktura zemljišta je drugačija, nemamo mogućnost navodnjavanja, tamo je skoro sve pod navodnjavanjem tako da su to zaista neuporedivi uslovi”, ističe Novo.
Ove poteškoće utiču na dugoročnu održivost mnogih ruralnih zajednica, zbog čega bi vlasti u BiH morale da obezbjeđuju bolje uslove za razvoj poljoprivrede.
“Sela imaju prednost u zapadnom modelu gdje ne postoji sitan poljorivredni posjed, sitna poljoprivredna proizvodnja, nego farmerska
proizvodnja, razvijeno zadrugarstvo, akcionarstvo i razvijena prehrambena industrija. Znači, u tim okolnostima selo može da da, naravno pod vrlo velikim državnim podsticajima, naročito u proizvodnji zdrave hrane”, kaže ekonomista Aleksa Milojević.
“Mi moramo na neki način da se suočimo sa tom činjenicom. Ima još prostora koji nisu demografski izumrli, u koje moramo investirati, u takozvane depopulacione prostore, da iskoristimo njihove reusrse”, kaže demograf Stevo Pašalić.
Da bi poljoprivreda postala jedna od vodećih privrednih grana, nije dovoljno samo posijati sjeme u zemlju ili kupiti i hraniti stoku. Niti je dovoljno tek proizvesti hranu. Potrebno je da od poljoprivredne proizvodnje ljudi mogu privređivati i živjeti. U suprotnom stanovništvo
će odlaziti, a sela će se prazniti.
rtvbn.com