Globalna ekonomska kriza i povećanja cijena naftnih derivata, pored osnovnih prehrambenih namirnica, doveli su i do znatnog poskupljenja ogreva. S obzirom na nedostatak peleta na domaćem tržištu, oni koji su ugradili kotlove na ovu vrstu goriva, pronuđeni su da traže druga rješenja. Jedni se opredjeljuju za čvrsta goriva, kao što su drvo i ugalj, a drugi za grijanje na struju.
Kamenorezac Milenko Radić kaže da se prilikom ugradnje centralnog grijanja, između peleta i drveta odlučio za ovo drugo. Kako kaže, problemi sa peletom pokazali su da je to bila ispravna odluka, ali dodaje da je ogrevno drvo dosta poskupjelo.
Kubni metar ogrevnog bukovog drveta u Prijedoru dostiže cijenu i do 130 maraka. To je takozvana individualna, odnosno neregistrovana trgovina, a u pilanama kažu da veći dio cijepanog ogrevnog drveta izvoze u zemlje Evropske unije. Cijena jedne palete u kojoj se nalazi 1,8 metara kubnih iznosi u prosjeku 120 evra za evropsko, dok je za domaće tržište nešto jeftinija.
Monter centralnog grijanja Rajko Hodak ističe da je prethodnih godina bilo dosta ugradnje kotlova na pelet, čija prednost je samoregulacija, odnosno doziranje količine peleta u odsustvu vlasnika. Nedostatak peleta na trržištu donio je brojne probleme i potrebu promjene načina grijanja.
Pored grijanja na čvrsto gorivo, Prijedorčani se sve više odlučuju za grijanje na struju, preko toplotnih pumpi ili klima uređaja. Hodak kaže da su toplotne pumpe, preko kojih se može programirati vrijeme paljenja i gašenja grijanja, dobre, ali i da su dosta skupe za naš standard.
kozarski.com