„Samo vas molim malo da stanete. Ja bih podsjetio odbornike na kodeks ponašanja. Znači, odbornik nema pravo da ustaje, hoda, šeta i napušta sjednicu prije nego što se javio predsjedniku i obrazložio zašto napušta sjednicu. Mi trenutno, evo, smo sada na ivici kvoruma zato što određen broj odbornika je izišao napolje. Ja ću u skladu sa poslovnikom i kodeksom o ponašanju izreći opomenu svim odbornicima koji su izišli, a nisu najavili svoj odlazak ili izlazak. Znači, prva opomena. Zamoliću tamo osoblje da uradi evidenciju svih odbornika koji u ovome momentu nisu prisutni u sali i da se njihove kartice izvade, a onda ćemo u skladu sa poslovnikom i kodeksom ponašanja preduzeti mjere propisane kodeksom i poslovnikom. Vi možete nastaviti.“

Ovako je predsjednik gradskog parlamenta prvi put prekinuo arhitekticu Radu Pavičić iz Zavoda za izgradnju grada dok je na sjednici održanoj 17. avgusta obrazlagala regulacioni plan kojim je omogućena izgradnja novih objekata kolektivnog stanovanja u Kokinom gradu, uprkos protivljenju jednog fizičkog lica i dviju grupa građana koji su svoje primjedbe dali u 14 tačaka. Drugi put prekinuće je nepun minut kasnije, a za vrijeme dok su se odbornici koji su izašli iz sale sprdali ispred, da li treba da pitaju i kad idu u WC.

„Izvinjavam se. Ja vas moram prekinuti. Trenutno je u Skupštini prisutno 15 odbornika. Nemamo kvorum za rad. Dajem pauzu do 17.00 časova.“

Tom prvom dijelu zasjedanja, koji je predviđen da traje od 10.00 do 15.00 časova, prisustvovalo je 26 odbornika, a preostalih pet je najavilo i opravdalo odsustvo /Igor Kneginjić, Miljana Kos, Mladen Radišić, Aleksandar Gajić i Slavica Popović/.

Drugi dio sjednice, koji je predviđen da traje od 17.00 do 19.00 časova, nastavljen je sa deset odbornika manje nego što ih je bilo u prvom, dakle na ivici kvoruma. Od onih pet koji su najavili odsustvo, na sjednicu je došla Miljana Kos, dok se 11 odbornika nije pojavilo. Prema Duratovićevim riječima, odsustvo sa nastavka sjednice najavili su svi odbornici koji se nisu pojavili na nastavku zasjedanja u 17 časova /Saša Bursać, Milenko Vujković, Andrija Vukotić, Igor Javorić, Nenad Mejakić, Duško Miletić, Almasa Mušić, Azra Pašalić, Goran Predojević, Predrag Starčević i Mesud Trnjanin/.

Iako je sastav plenuma, trenutno, 21 prema deset u korist skupštinske većine, odlučivanje u drugom dijelu zasjedanja zavisilo je od 13 odbornika skupštinske većine i tri odbornika iz opozicije. U takvom sastavu prošla su, dakle jednoglasno, dva regulaciona plana, vodne i šumske naknade, dodjela zemljišta za FK „Omarska“ i svim imovinsko pravni referati. Stoga se ne može na opoziciju prebaciti odgovornost zašto – jedina u tom ’na ivici kvoruma’ dijelu sjednice, nije prošla tačka Odluka o dopuni Odluke o raspolaganju nepokretnostima u svojini Grada Prijedora pod posebnim uslovima, radi realizacije investicionih projekata na teritoriji Grada Prijedor.

Ovaj materijal uvršten je u dnevni red toga jutra, po hitnom postupku. Odbornicima je dostavljen tek tada, novinarima i javnosti ni tada.

Odbornica Biljana Knežević zatražila je pojašnjenje odluke, rekavši da je, ako je po hitnom postupku, za pretpostaviti da se zna zašto se izmjena odluke radi odnosno za koje investicije je potrebna i šta je u pitanju. Podsjetila je i da je aktuelna tema imovine RŽR-a „Ljubija“ čiji dobar dio nepokretnosti koristi grad.

„Nemamo tačno informacije koje su nam potrebne, a, prosto, kao klub odbornika, ne možemo se, ovaj, na osnovu ovoga odrediti kako i na koji način da glasamo bez dodatnih pojašnjenja“, dodala je Kneževićeva.

Na opravdano, legitimno i logično pitanje odbornica je u odgovoru dobila i rečenicu koju izvjestilac nije smio izgovoriti: „Imamo potencijalnog investitora. Znači, ima veze sa RŽR-om, ali ja ne bih sada da prejudiciram zahtjev odnosno investitora, dok ne usvojimo odluku“. Čak i obrazloženje koje je uslijedilo – da se ovom odlukom samo stvaraju preduslovi da se investitor obrati gradu, a da odluka o tome da li će nepokretnost dobiti ispod tržišne cijene ili bez naknade mora proći i gradonačelnika i Skupštinu, nije opravdanje da izvršna vlast krije informaciju od zakonodavne, kao ni od javnosti.

I predsjednik Skupštine pokušao je opravdati hitnost stavljanja ove tačke na dnevni red.

„Koleginice Knežević, materijal bi došao i ranije, međutim čekali smo saglasnost Pravobranilaštva Republike Srpske koja je stigla tek juče kasno poslije podne. Tako da materijal nije mogao ranije biti dostavljen. A bio je u planu za sjednicu, što možemo dokazati zaključkom koji je gradonačelnk uputio“, rekao je Duratović. Čekanje saglasnosti nadležnog organa za bilo koji akt koji to zahtjeva takođe ne može biti opravdanje za neblagovremeno informisanje odbornika. Mogao im je materijal biti dostavljen unaprijed, a ako do dana sjednice ne dođe saglasnost, predlagač povuče tačku na početku zasjedanja, što je transparentnije od hitnog postupka.

Opozicija nije glasala za ovu tačku. Tri odbornika bila su suzdržana /a ne protiv/, a 13 glasova „za“ nije bilo dovoljno. Opoziciji vlast može biti zahvalna za jednoglasnu podršku svim pravovremeno dostavljenim i dobro obrazloženim tačkama. A skupštinskoj većini tog je dana nedostajala disciplina. Kao i ranije, na primjer, prilikom glasanja za Akcioni plan prevencije incidenata i krivičnih djela počinjenih iz mržnje i predrasuda.

Dvije su i ovdje linije odgovornosti, kao i u većini situacija u javnom sektoru. Institucionalna, jer ne postoje akti kojima će se precizno definisati opravdani razlozi za nedolazak na sjednice Skupštine grada ili njenih radnih tijela, kao i za ranije napuštanje sjednica. Prema Duratovićevim riječima, u pripremi je donošenje tih akata, kao i izmjene Poslovnika. Do slanja ovog teksta na objavu, jedno od rijetkih neodgovorenih odborničkih pitanja je i ono Srđana Adamović kojim traži dostavljanje akta definisanog Članom 24. Stav 3 Poslovnika /“Kriteriji o opravdanosti izostanka regulisaće se posebnom odlukom Skupštine.“/ On je jedan od dva odbornika kojima nije isplaćen odbornički dodatak /oko 700 KM/ za jedan mjesec budući da nisu najavili odsustvo, nisu došli na sjednicu u tom mjesecu, niti su opravdali izostanak /sa sjednice održane 28. aprila/. Odugovlačenje u donošenju akata koji bi institucionalno disciplinovali izabrane predstavnike naroda nije poželjno, ali je očekivano.

Druga vrsta odgovornosti – koja bi trebalo da je jednostavnije upravljiva, jeste politička. Odbornici Biljani Knežević od početka mandata teško da se šta može sporiti. Redovna na sjednicama, aktivna u radu plenuma, dobro pripremljena, čita, diskutuje, raspituje se, osluškuje glas naroda, postavlja suvisla pitanja. Maliciozna nije, iako joj se to pokušava pripisati. Ima i, u politici veoma rijetku, slobodu zbog trenutnog statusa /nazovimo ga neizvjesnim/ u stranci sa čije liste je došla u gradski parlament. Njena politička odgovornost je da ne glasa bjanko. Politička neodgovornost stranaka koje dijele vlast u Prijedoru je pogrešan izbor prioriteta toga popodneva. Tako da privredniku koji je bio zainteresovan za tačku dnevnog reda koja nije prošla treba pošteno reći da nije do opozicije, nego do onih kojima je toga dana nešto drugo bilo preče. Na primjer, fudbal.

Katarina Panić – zamisli.ba