Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti predviđeno je unapređenje statusa doktora medicine, rekao je pomoćnik ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Milan Latinović.
On kaže da postojeći zakon nije najadekvatnije regulisao pitanje zapošljavanja i početak radnog odnosa doktora medicine.
Na javnoj raspravi o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti u Prijedoru, Latinović je rekao da se niz drugih odredbi ovog zakona odnose na reformu primarne zdravstvene zaštite i jačanje uloge jedinice lokalne samouprave.
“Ovim zakonom data je mogućnost da jedinica lokalne samouprave planira, kreira i osmišljava sadržaj zdravstvene zaštite na svom području”, naveo je Latinović.
On je rekao da postojeći zakon, koji je donesen 2009. godine, ima određene nedostatke, te da se zbog toga ukazala potreba za izmjenama.
Osim toga, kaže Latinović, u proteklih pet godina doneseno je nekoliko drugih zakona zbog kojih su potrebne određene izmjene u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, kao i njegovo usklađivanje sa direktivama EU u procesu pridruživanja.
Direktor Doma zdravlja Prijedor Slavica Popović kaže da primarna zdravstvena zaštita očekuje od novog zakonskog rješenja preciznije određivanje obima, vrste usluga, mreže zdravstvenih ustanova, novih ambulanti i jasnije definisanje njihovog odnosa sa drugim nivoima zdravstvene zaštite.
“Očekujemo poboljšanje, odnosno pronalaženje dodatnih izvora finansiranja za primarnu zdravstvenu zaštitu, preciznije uređenje ove oblasti, a istovremeno i donošenje plana mreže zdravstvenih ustanova”, rekla je Popovićeva.
Načelnik Odjeljenja za društvene djelatnosti u Gradskoj upravi Prijedor LJiljana Babić rekla je da ova lokalna samouprava očekuje racionalizaciju broja zdravstvenih ustanova i broja zaposlenih, s obzirom da mnoge zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj imaju veći broj zaposlenih u odnosu na optimalan normativ.
“Potrebno je uraditi analizu broja zaposlenih u svim zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj i da budu zadovoljeni normativi u zdravstvu. Ono što je preko toga, treba da finansiraju lokalne zajednice u skladu sa svojim mogućnostima”, istakla je Babićeva.
Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske organizovalo je do sada dvije javne rasprave u Istočnom Sarajevu i Trebinju, a slijede u Derventi, Doboju i Banjaluci.
Tekst – SRNA
Foto – Aleksandar Drakulić – www.prijedordanas.com