Cijene brojnih polovnih stanova širom BiH, koje su vlasnici ili agencije oglasili na internetu, napokon su počele padati, a to bi se iduće godine, prema riječima upućenih, trebalo dogoditi i sa stanovima u novogradnji.
Vlasnik stana u banjalučkom naselju Obilićevo, koji je krajem avgusta postavio cijenu od 130.000 maraka, odjednom ju je korigovao na 140.000 KM, a onda je, sredinom oktobra, apetite smanjio na 131.000 maraka, dok danas košta 128.000.
Drugi, koji stan prodaje u naselju Starčevica u najvećem gradu u Republici Srpskoj, umjesto 132.000 maraka, koliko je tražio u julu, smanjio je apetite na sadašnjih 129.000 KM. Treći, koji stan prodaje u banjalučkom naselju Petrićevac, u oktobru je tražio 135.000 maraka, a sad mu je dovoljno i 115.000.
Mnogo sličnih primjera ima i u drugim gradovima, pa je tako, recimo, stan u Bijeljini, sa 180.000, koliko je koštao u avgustu, spušten na 159.000 KM, a komforan stan u Tuzli, umjesto 192.000, košta 174.000 maraka.
Ovakvim trendom nije iznenađena Senka Gatarić Vasilić, vlasnica banjalučke agencije “Euro-agent”, koja je u ovom poslu čak 33 godine i koja ističe da su neki prodavci zaista postavili nerealne cijene stanova, a sada ih koriguju.
“Očigledno pokušavaju prodati po nerealnim cijenama, a kada im to ne uspije, onda ih spuštaju. U oglasima su neke cijene više kao želja, nego kao realnost”, naglašava Gatarić Vasilićeva za “Nezavisne novine”.
Ona ističe da je kompletan radni vijek posvetila poslu s nekretninama, te da je sličan scenario zabilježen i 2008. godine.
“Tada su cijene rasle, a onda je došlo do zastoja. Jedno vrijeme je bila stagnacija, a onda je možda došlo i do blagog pada. Šta će se sada desiti? Zavisi od puno faktora. Ali, neki građevinski materijali su pojeftinili, a dobro je i to što pada i cijena nafte. Unazad dvije-tri godine cijene stanova su podivljale, ali i to vjerovatno ima svoj vrhunac. Ništa ne može beskonačno rasti”, naglašava Gatarić Vasilićeva.
Sličnog je mišljenja i Abdulah Kapić, suvlasnik tuzlanske agencije TK Nekretnine, koji kaže da je smanjena potražnja za većim stanovima, odnosno onim starije gradnje, a to utiče i na smanjenje cijene.
“Manji stanovi su i dalje traženi, pa se taj trend ne osjeća kod njih. Ali, pošto su tu zaista nerealne cijene, mislim da je sljedeći korak taj da će i tu doći do pada”, rekao je Kapić za “Nezavisne novine”.
On takođe podsjeća da padaju i cijene građevinskog materijala, ali se, ističe, investitori u novogradnji služe argumentima kao što su visoke cijene zemljišta, rast cijena radne snage i njen nedostatak. Ipak…
“Sve što se desi na zapadu u oblasti prodaje nekretnina, to se dešava i u BiH, ali s nekim zaostatkom od šest mjeseci. Mislim da će najkasnije u drugoj polovini iduće godine doći do pada cijena stanova u novogradnji, možda za nekih pet do deset odsto”, tvrdi Kapić.
Složio se i Leonard Samardžija, vlasnik agencije za nekretnine “VHS trejd” Prijedor, da se može očekivati pad cijena stanova.
“To ne zavisi od nas, ali prosto ove cijene nemaju smisla u odnosu na naše plate”, rekao je Samardžija za “Nezavisne novine”.
Darko Milošević, vlasnik agencije “Astra nekretnine” Bijeljina, kaže da je u ovom periodu u Bijeljini došlo do stagnacije kada je u pitanju prodaja nekretnina.
“Tako je u našoj agenciji, a pretpostavljamo da je i svugdje. Da li će to uticati na sniženje cijena nekretnina? Mi očekujemo i nadamo se da bi to bilo u korist potrošača”, rekao je Milošević.
Ekonomista Igor Gavran kaže da su cijene nekretnina već duže vrijeme nerealno, a često i bukvalno nerazumno, visoke.
“Mislim da pad cijena određenog broja polovnih nekretnina jeste očekivan zbog toga što dio prodavaca zbog povećanih troškova života ili prezaduženosti dolazi pod sve veći pritisak da ih unovči, ali ne očekujem masovnije promjene, pogotovo ne kod novih objekata. Jer, obim nove gradnje je i dalje relativno mali, a tražnja kupaca većeg budžeta i dalje visoka”, naveo je Gavran.
Ipak, dugoročno, očekuje da će se i to dogoditi.
“Dugoročno do pada mora doći jer je stanje tržišta dugoročno neodrživo, ali neizvjesno je koliko brzo”, zaključio je Gavran za “Nezavisne novine”.
nezavisne.com