Kanalizacioni sistem u prijedorskom naselju Tukovi, u čiju izgradnju je uloženo 9,7 miliona KM, neupotrebljiv je, a za rekonstrukciju je potrebno od pet do 6,2 miliona KM, ocjena je firme “Radis” iz Istočnog Sarajeva koju je grad Prijedor angažovao da snimi i analizira stanje na terenu.

Riječ je o primarnoj i sekundarnoj kanalizacionoj mreži, finansiranoj putem kredita Evropske investicione banke /EIB/, koje su građene od 2008. do 2017. godine, a koje nikad nisu stavljene u funkciju niti je izgrađena tercijarna mreža.

Gradska uprava organizovala je danas javnu prezentaciju analize stanja kanalizacione mreže u naselju Tukovi koju je sačinila firma “Radis” tokom proteklih pet mjeseci.

Analiza sadrži oko 2.000 strana i gotovo 100 gigabajta radnog materijala, da su odstupanja na pojedinim dijelovima i po 45 centimetara, a da se tolerisati može jedan do dva centimetra.

Gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor rekao je da je stručna analiza bila potrebna da se vidi može li se spasiti uloženi novac ili se mora raditi ispočetka.

“Mještani su imali mnogo upita, a mi nismo imali odgovore i sada smo zato tu”, rekao je Javor.

Nemanja Buha iz firme “Radis” rekao je da stanje nije dobro, da je daleko od idealnog i da su mogući razlozi neadekvatno izvođenje radova ili neadekvatan tretman kroz projektnu dokumentaciju, a koju ova firma nije dobila na uvid, iako ju je u više navrata tražila.

“S obzirom na to da nema projektne dokumentacije, vrlo je nezahvalno reći uzrok problema – da li neadekvatan projekat ili neadekvatno izvođenje ili neadekvatan nadzor”, izjavio je Buha novinarima u Prijedoru.

On je rekao da bi dio izgrađene infrastrukture mogao da se iskoristi i prilikom rekonstrukcije, ali da bi morali da se mijenjaju svi cjevovodi i da se dvije ponuđene cijene razlikuju u zavisnosti od vrste materijala.

Načelnik gradskog Odjeljenja za saobraćaj, komunalne poslove i zaštitu životne sredine i imovinsko-stambene poslove Dragoslav Kabić rekao je da je za grad Prijedor obezbijediti ovaj novac – nemoguća misija.

“Mi se ovim putem moramo obratiti Vladi Republike Srpske i vidjeti kolika bi njihova pomoć bila u svemu ovome. Obratićemo se, sigurno, svim relevantnim institucijama da nam pomognu. Nećemo sada stati sa ovim poslom”, naglasio je Kabić.

Kabić je najavio da će izvještaj “Radisa” biti dostupan svima i da je na istražnim organima da li će ili neće pokretati određene korake.

“Gradonačelnik /Slobodan Javor/ ima svoju funkciju. Da li će on na osnovu te funkcije tražiti odgovornost nekoga, to ćemo vidjeti u narednom periodu”, rekao je Kabić.

Načelnik gradskog Odjeljenja za finansije Maja Kunić podsjetila je da je riječ o projektu republičkog nivoa za vodovode i kanalizacije putem EIB i da je njime bilo predviđeno da građani uplaćuju učešće za priključke, po 900 KM po domaćinstvu.

“Do sada je uplaćeno oko 16.000 KM, ali u posljednje vrijeme imamo masovno zahtjeve za povrat tih sredstava i više od pola smo vratili”, navela je Kunićeva.

Samir Isić iz firme “Radis” rekao je da je riječ o 16 kilometara kanalizacione mreže i 422 šahta, od kojih je trećina zatrpana, da je mnogo kuća već priključeno na mrežu, iako ona nije u funkciji, a da je njihove radove otežavalo i usporavalo to što nisu imali projektnu dokumentaciju za ranije izvedene radove.

“Investitor je morao biti upozoren da je takvo stanje na terenu. Iole ozbiljan izvođač radova ili nadzorni organ bi na to upozorio investitora čim je prvi bager zakopao četiri-pet metara”, rekao je Isić.

Adnan Čehajić rekao je da postoje dionice koje su potpuno pod vodom, da je danima trajalo ispumpavanje i da je prodor vode u sistem bio toliki da se nije moglo raditi, niti se robot sa CCTV kamerom mogao kretati, a riječ je od segmentima koji bi morali biti poptuno zatvoreni.

Od 16 kilometara mreže, CCTV kamerama snimljeno je 15.

Edin Ćatić iz firme “Radis” rekao je da je sistem postavljen na podlogu koja je muljevita, a da nije zaštićen od takve vrste podloge.

“Gdje god vidite ovo zadržavanje vode, tu bi bile fekalije, kada bi se sistem u ovakvom stanju pustio u funkciju”, rekao je Ćatić.

Projekat “Vodovod i kanalizacija Republike Srpske” finansiran je sa 50 odsto kreditom EIB, 35 odsto donacija i 15 odsto učešćem građana i lokalnih zajednica.

SRNA