Na suđenju za zločine počinjene u julu 1992. u prijedorskom selu Zecovi, Odbrana Radovana Četića zatražila je oslobađajuću presudu, ocijenivši da nije dokazano koju je funkciju obavljao, kao ni da je ikome išta naredio.
Odbrana Četića je u završnoj riječi ocijenila da Tužilaštvo nije dokazalo da je Četić bio predsjednik kriznog štaba u Mjesnoj zajednici Rasavci, da nije predsjedavao sastankom na kojem je iznesen plan za akciju “čišćenja” u Zecovima, da nije bio na postrojavanju kada su preneseni zadaci, te nije imao efektivnu kontrolu nad pripadnicima vojske i policije.
Branilac Miodrag Stojanović kazao je da optužnica Četića tereti i za prvi i za treći oblik udruženog zločinačkog poduhvata (UZP), kao i po komandnoj i individualnoj odgovornosti.
“Ako nije komandna jest individualna odgovornost. Pa ne možemo tako. Optužnica mora biti jasna i konkretna”, rekao je Stojanović.
On je naveo da je Četiću na teret stavljeno da je bio član UZP-a s političkim, vojnim i policijskim rukovodiocima iz Prijedora, ali se Tužilaštvo nije ni bavilo dokazivanjem tih navoda.
“Radovan Četić uopšte nije imao kontakt s tim ljudima”, rekao je branilac.
On je analizirao iskaze svjedoka na koje se Tužilaštvo pozvalo u završnoj riječi, kao i drugih, ocijenivši da nije van razumne sumnje dokazano da je u Rasavcima postojao krizni štab, već da je bio Savjet mjesne zajednice, ali na njegovom čelu nije bio optuženi.
Iz iskaza svjedoka, kako je dodao, ne proizilazi da je Četić ikome izdao neku naredbu, kao ni da je bio na postrojavanju. On smatra da je teza Tužilaštva pretenciozna.
“Da tamo neki seoski predsjednik kriznog štaba izdaje naređenja vojsci i policiji, ja to nisam čuo”, rekao je Stojanović.
On se osvrnuo na svjedoka Z-1, koji je na pitanja tužioca rekao da je bio krizni štab i da je u njegovom sastavu bio Četić, kao i da je optuženog vidio kod škole gdje su ubijena četiri civila. Stojanović je kazao da je na pitanja Odbrana ovaj svjedok kazao da ne zna ko je bio u kriznom štabu i da je, kad su bila ubistva, optuženi bio “bočno”. Stojanović smatra da je riječ o povodljivom svjedoku, čije je svjedočenje kontradiktorno.
Kao relevantnog svjedoka on je izdvojio Bogdana Mršića, koji je bio u Savjetu mjesne zajednice, a govorio je o dolasku Mirka Savića iz Prijedora, te naveo da Četić nikad nije bio na čelu ovog organa.
Branilac se osvrnuo i na materijalni dokaz koji, kako je naveo, prema Tužilaštvu, pokazuje da je krizni štab upravljao UZP-om. Rekao je da se u tom dokumentu govori o pripajanju srpskih dijelova Mjesnoj zajednici Rasavci.
“Pukla je BiH, pukla je Jugoslavija, domino efekat, sve se preliva”, rekao je Stojanović.
On je rekao da je Četić tokom rata bio u rezervnoj policiji i imao radnu obavezu, a da je krajem 1992. preuzeo funkciju predsjednika Srpske demokratske stranke u Rasavcima.
“On nije čovjek zla”, kazao je Stojanović.
Optuženi Četić izrazio je saučešće svim porodicama koje su izgubile najmilije i rekao da mu je teško što se našao u ovoj situaciji kad nije kriv.
Za učešće u ubistvima najmanje 150 civila bošnjačke nacionalnosti u julu 1992. u Zecovima, s Četićem su optuženi Dušan Milunić, Zoran Stojnić, Željko Grbić, Ilija Zorić, Zoran Milunić, Boško Grujičić, Ljubiša Četić, Rade i Uroš Grujčić te Rajko Gnjatović.
Prema optužnici, oni su bili pripadnici Rasavačke čete Šestog bataljona 43. brigade Vojske Republike Srpske, rezervne milicije i drugih formacija.
Ročištu iz zdravstvenih razloga nije prisustvovao optuženi Ilija Zorić, a Vijeće je, na prijedlog Odbrane i uz saglasnost ostalih učesnika u postupku, donijelo rješenje o održavanju suđenja uz odsustvo optuženog iz objektivnih razloga, s ciljem efikasnosti postupka.
Suđenje se nastavlja 14. jula.
detektor.ba