Uprkos protestima mještana i protivljenju ekologa i stručnjaka, Vlada Republike Srpske će dati koncesiju za rudnik lignita u Bistrici kod Prijedora.

Bistričani ne odustaju od borbe za spas svog sela, a ekolozi najavljuju tužbu protiv Vlade i poručuju: to je demonstracija sile i već viđen scenario.

Odluku o pokretanju postupka za dodjelu koncesije za eksploataciju uglja u Bistrici Vlada je donijela 22. juna, na osnovu inicijative preduzeća “Drvo-eksport” iz Teslića.
Koncesija stranačkom kadru

Ovoj firmi, koja već više od mjesec dana bez ikakvih dozvola kopa na lokalitetu budućeg rudnika, po svemu sudeći će biti i dodijeljena koncesija. Vlasnik “Drvo-eksporta” je, prema pisanju medija, Srđan Klječanin Rufi, odbornik SNSD u Tesliću.

Mještani Bistrice su zgađeni i revoltirani ovim potezom Vlade RS.

– Sad se vidi ko je ko i čije interese štiti vlast. Odluku je potpisao premijer Višković, a prije više od mjesec dana jedan vrlo dobro upućen čovjek mi je rekao: “džaba se bunite, sve je to dogovoreno, Višković je obećao Klječaninu ovaj rudnik” – kaže mještanin Daniel Lazić.

Neke njegove komšije smatraju da je ključni igrač u ovoj igranci ipak ministar energetike i rudarstva Petar Đokić, koji je i lider Socijalističke partije, stranke koja drži sve konce kad je u pitanju raspolaganje prirodnim bogatstvima Republike Srpske.

Ko god da ju je pripremio i potpisao, odluka Vlade RS je ne samo politički i moralno sporna, nego i nezakonita, poručuju iz Centra za životnu sredinu Banjaluka. Najavljuju tužbu.

– Tužićemo Vladu RS, jer spomenuta koncesija nije planirana Dokumentom o politici dodjele koncesija u Republici Srpskoj, a ni taj dokument nije revidiran od 2006. godine, iako je po zakonu obavezno da se revidira svake tri godine – kaže Ratko Pilipović, pravnik u Centru za životnu sredinu.

Vladu Srpske ne zanima “slovo zakona”

Dodaje da u Bistrici ni u jednom aspektu nije ispoštovan zakon, niti procedure.

– Sve se radilo po principu: samo ti kopaj, pa ćemo naknadno izganjati papire – kaže Pilipović.

A i tako nakaradno shvaćeno “ganjanje papira” je tek na početku. Nakon odluke o pokretanju postupka, Vlada RS bi trebalo da raspiše javni poziv, da i drugim firmama pruži šansu da rudare u Bistrici. U tom postupku bi “Drvo –eksport” imao 10 odsto više bodova od ostalih konkurenata.

– U praksi je to nebitno, jer se vjerovatno niko drugi neće ni javiti na taj javni poziv. To je već oproban recept. Tako se radilo i u slučaju, takođe nelegalnog i po prirodu štetnog, rudnika uglja Medna kod Mrkonjić Grada – kaže Pilipović.

Da li je priča gotova?

Dodaje da će koncesija “Drvo-eksportu” vjerovatno biti dodijeljena za mjesec-dva i da je to “gotova priča”, ali da tek nakon toga slijedi potpisivanje koncesionog ugovora, a potom pribavljanje dozvola.

– Bez tih dozvola se po zakonu ne bi smjelo raditi ništa. Međutim, oni nemaju ni jedan jedini papir, nemaju čak ni lokacijske uslove za pripremne radove, ali ipak rade na terenu – kaže Pilipović.

Iz Centra za životnu sredinu poručuju da će i ubuduće podržati mještane Bistrice u njihovoj borbi za spas sela: i u pravnom aspektu i u aktivističkim akcijama.

– Bistričani su jako dobro organizovani, energični su i znaju šta hoće, a i ima ih. U tome je njihova snaga. Druga sela su nažalost pusta, pa mnogi ataci na životnu sredinu prođu bez otpora – kaže Ratko Pilipović.

Kao da su slutili šta im se sprema, Bistričani su krajem juna, na vanrednoj sjednici Skupštine grada Prijedora, ponudili da sami skupe novac i u budžet Srpske uplate onoliko para koliko bi Republika Srpska dobila na osnovu koncesione naknade.

Skupština grada kao pozorište

Stručnjaci procjenjuju da su rezerve uglja u Bistrici mršave i da bi, s obzirom na to da je koncesiona naknada po toni lignita svega 2,6 KM, Srpska od ovog posla mogla naplatiti manje od 300.000 KM. S druge strane, oni koji kopaju lignit mogu zaraditi milione evra.

– Ovaj bi rudnik za zajednicu bio neisplativ – potvrdio je pred odbornicima profesor Rudarskog fakulteta u Prijedoru, Vladimir Malbašić.

Prijedorski odbornici se nisu izjašnjavali o ponudi Bistričana, ali jesu podržali njihove proteste protiv otvaranja rudnika u jednom od najljepših potkozarskih sela.

Zanimljivo je, međutim, da je sjednica prijedorske skupštine održana sedam dana nakon što je Vlada RS donijela odluku kojom je, faktički, Bistricu predala u ruke kopača blaga.

Teško je vjerovati da SNSD-ovi odbornici, pa čak ni gradonačelnik Slobodan Javor, nisu znali ništa o tome.

Ili je skupština, kao i obično, poslužila kao pozorište za široke narodne mase i paravan za “ozbiljne” poslove.

Magloviti javni interes

I mještani i ekolozi i stručnjaci su uglavnom saglasni da zbog maksimum 95.000 tona lignita i zbog jedne sezone rudarenja, jer rudnik ne bi mogao potrajati duže, nema nikakvog smisla raskopati stotinak dunuma terena usred sela, te izazvati klizišta i zagaditi izvore vode. U odluci Vlade Republike Srpske se, međutim, navodi da za iskopavanje lignita u Bistrici “postoji javni interes sa ekonomskog, sociološkog i ekološkog aspekta”. Nije obrazloženo zašto je tako.

Na pitanje Srpskainfo ko je i na osnovu čega procijenio da je kopanje lignita u Bistrici u javnom interesu, iz Biroa Vlade RS za odnose s javnošću i iz Komisije za koncesije RS nismo dobili nikakav odgovor. Iz Ministarstva energetike i rudarstva RS odgovoreno je da su “proveli zakonsku proceduru i pribavili mišljenja svih institucija koje učestvuju u postupku dodjele koncesije”.

– Na taj način su ispoštovane sve zakonske procedure i odluka Vlade RS je donesena u skladu sa zakonom – poručuju iz ministarstva, ne obrazlažući zbog čega je rudnik u Bistrici u javnom interesu.

Objasnili su samo da sintagma „sociološki interes“, kako navode, “podrazumijeva podršku radu, zapošljavanju, ostvarenju određenog prihoda, kao i rastu i razvoju uopšte lokalne zajednice u kojoj će se projekat realizovati”.

srpskainfo.com