Grad Prijedor sufinansiraće objavljivanje radova hirurga ovdašnje bolnice Stanka Baće u međunarodnim stručnim publikacijama, nakon što je ovaj ljekar specijalista ranijim svojim radovima već postao poznat i priznat i izvan granica BiH, rečeno je Srni u Gradskoj upravi.

Baćo je zaposlen u bolnici “Dr Mladen Stojanović” Prijedor i, nakon uspjeha u veoma složenim operacijama gigantske kile, objavljenih u jednom od najrespektabilnijih nekomercijalnih hirurških časopisa u svijetu www.cureus.com, ove sedmice objavljen je rad o veoma rijetkoj pojavi vezanoj i za dermatologiju.

U pripremi je i jedan rad u vezi sa plastičnom i maksilofacijalnom hirurgijom, gdje se u oba slučaja relativno mala zdravstvena ustanova u malom gradu pokazala doraslom velikim zdravstvenim centrima u razvijenim zemljama.

“Imali smo ludu sreću. Pet dana nakon operacije puknutog i zapuštenog slijepog crijeva sa stomakom punim sadržaja, na rani se pojavila neobjašnjiva nekroza kože koja se rapidno širila i bila veoma bolna. Prvo smo mislili da je infekcija, ali pacijent ne reaguje na najjači antibiotik koji bolnica ima, koji sam ja za ovo osam godina dao svega tri puta. Tu noć sam do pet ujutro tražio po literaturi šta bi to moglo biti, jer po brisu vidimo da nije bakterija. I nađem da je to autoimuna reakcija koja se javlja kod tri do šest pacijenata u milion ljudi. Profesor hirurgije u Banjaluci kojeg smo konsultovali nije se susreo s ovakvim slučajem, pa sam onda konsultovao dermatologa sa VMA u Beogradu. Kaže: `kolega, gdje ste vi ovo našli, ja sam ovo vidio dva puta za 30 godina`”, govori Baćo za Srnu.

On isključuje antibiotik, uključuje udarnu dozu kortikosteroida i oporavlja pacijenta od stanja koje i najveći dermatološki centri u svijetu vide jednom do dva puta godišnje i koje se kod operisanih pacijenata javlja jednom u milion slučajeva /postoperativna pioderma gangrenozum/. Sedmi dan pacijent odlazi u Banjaluku na VAK, terapiju negativnim pritiskom koju Prijedor nema, a koja služi da se rana suzi i zatvori.

“Drugi rad je o operaciji vilice i lica nakon povrede fleksom. On je trenutno na koraku dva od sedam, koliko podrazumijeva procedura od slanja do objavljivanja u koju su uključeni eksperti iz brojnih oblasti koji rade razne provjere prije nego sadržaj objave”, pojasnio je Baćo.

Nakon učešća na svjetskom kongresu opšte medicine u Parizu u novembru prošle godine, u aprilu ove godine pozvan je u Minhen da prezentuje svoj rad o operaciji gigantske kile inovativnom metodom .

“Nisam mogao da vjerujem da sam pozvan da održim predavanje na 140. jubilarnom njemačkom kongresu hirurga jer je to ubjedljivo najjači skup hirurga u Evropi. Samo iz zemlje domaćina kandidovano je nekoliko hiljada radova. Na internet stranici kongresa bila su samo tri rada o kilama i jedan od njih moj. Predavanje sam održao drugog dana kongresa, na njemačkom jeziku, a rad sam pisao na engleskom. Predavanje je bilo jedno od pet najslušanijih, a to je dijelom i zato što su kile interesantne, najviše hirurga ih radi, a ovo je tehnika za najkompleksnije slučajeve /TAR/. Nijemci su je sad standardizovali protokolima uz dodavanje botoksa i fasciotenzijom /BFT/”, naglasio je Baćo.

Za učešće u minhenskom kongresu koji je trajao tri dana onlajn i tri uživo, gdje su predavanja trajala svakog dana od 8.00 do 17.30 časova istovremeno u 13 sala, dobio je 36 bodova za obnovu licence, za šta je svakih četiri do pet godina potrebno skupiti 48 bodova, te upoznao kolege od Južne Afrike do Norveške.

“Na međunarodnom simpozijumu hirurga u Čačku u maju ove godine doživio sam da profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu Marinko Žuvela, najveći ekspert našeg podneblja za kile, slika našu operaciju koju smo uradili prije skoro četiri godine. Profesor Andrija Antić tad mi je rekao da su oni na Prvoj hirurškoj klinici u Beogradu do tada imali četiri takve operacije, a ja sam imam ih tri, što zvuči nevjerovatno”, kaže Baćo.

Na istom skupu upoznao je profesora abdominalne hirurgije Marka Misereza iz Belgije koji ga je pitao s kim je radio te operacije.

“Kad god kome kažem s mlađim kolegom, Milošem Mitrićem, ne vjeruju. Pa pitaju ko stoji iza nas. Niko. Na to se stranci najviše čude jer kod njih su ti zahvati rezervisani za univerzitetske profesore, načelnike klinika i velike, razvijene i poznate centre. Onda mi kaže: mi smo, mladi kolega, na Zapadu malo razmaženi. Nas je bogatstvo dovelo u situaciju da se manje trudimo, manje se borimo, manje razmišljamo, a vi ste u muci ispekli zanat i u nedostatku optimalnih uslova sami nalazite bolja rješenja”, zaključio je Baćo.

SRNA