Prvi zapisi o matematičkim simbolima, znakovima i problemima zabilježeni su na papirusu i glinenim pločama datiraju još od doba starog Egipta i Mesopotamije. Razvoj apstraktne nauke krenuo je iz antičke Grčke, ali uprkos vjekovnim proučavanjima matematika je zadražala mističnost koju u domenu algebarske geometrije i teorije brojeva istražuje mladi naučnik Ratko Darda, genije iz Krajine sa trenutnom adresom u Bazelu.

Ovaj talentovani tridesetogodišnjak iz sela Ništavci kod Prijedora jedan je od najuspješnijih matematičara iz Srpske i BiH. Od malih nogu se interesovao za računanje, a kako je vrijeme prolazilo ta ljubav se dodatno množila pa je bilo logično da njegov životni poziv bude vezan za matematiku, koja je danas njegova profesija.

Međutim, put do ostvarenja tog sna bio je popločan mukotrpnim radom i učenjem. Obrazovanje je započeo u rodnom gradu, osnovne studije završio na Univerzitetu Primorska u Kopru, a master studije u Francuskoj prestonici. Na prestižnom pariskom matematičkom Institutu “Jussieu – Paris Rive Gauche” odbranio je i doktorat 2021. godine nakon čega je otišao u Japan na dodatna usavršavanja, gdje se bavio isključivo istraživanjem.

– Trenutno sam na post-doktoratu u Bazelu u Švajcarskoj. Moja pozicija je prvenstveno istraživačka, više od 80 odsto mog posla bazirano je na istraživanju, mada predajem i dva predmeta tokom univerzitetske godine. Smatram da mlad čovjek iz Srpske i BiH i te­ kako može da uspije u inostranstvu, ako dovoljno radi i posveti se svom cilju. Istina, izazovi postoje, ali tako je svugdje – priča za “Glas” Darda.

Doktorat je odbranio iz aritmetičke geometrije, koja je i sada sfera njegovog interesovanja jer je u matematici, kako ovaj Prijedorčanin kaže, izuzetno teško promijeniti oblast.

– Riječ je o oblasti na presjeku algebarske geometrije i teorije brojeva koja pripada teorijskoj, a ne primijenjenoj matematici. Istražujem Maninovu hipotezu. On je bio sovjetski i ruski matematičar koji je početkom 90-ih godina formirao hipotezu koja predviđa broj rješenja algebarskih jednačina u polju racionalnih brojeva. Ja nastojim izučiti hipotezu u novom kontekstu, koji bi bio generalniji i objasnio neke rezultate u “standardnoj” teoriji brojeva – navodi Darda.

Ističe da kraljica svih nauka objašnjava mnoge fenomene, te da je rad na matematičkom problemu dug, težak ali i zanimljiv proces.

– U suštini, matematika se ne razlikuje toliko od drugih nauka, možda je jedino jezik koji koristi malo specifičan. Postaviti pravilno pitanje odnosno primijetiti neki fenomen je ponekad najteži dio posla. Nakon toga treba čitati literaturu, tražiti adekvatan metod koji bi mogao dati odgovor. A kada nađete metod onda se treba baciti na računanja. Da bi se riješio neki veliki problem, nerijetko je potrebno riješiti mnogo malih. I u stvarnom životu je slično, zar ne? Ljudi ne vole matematiku zato što djeluje apstraktna, ali u suštini svi matematički problemi su zapravo konkretni, apstraktna teorija je često samo okvir – pojašnjava ovaj zaljubljenik u matematičke operacije i pita da li ste znali da u svakom trenutku na zemaljskoj kugli postoje dvije dijametralno suprotne tačke sa istom temperaturom i istim vazdušnim pritiskom?

Iako su ga mediji u BiH više puta nazivali matematičkim genijem, ovaj svjetski naučnik na svoj uspjehe do kojeg je došao mukotrpnim radom ne gleda tako.

– Imam dobrih rezultata, ali nisam nikakav genije, ta etiketa mi ne stoji – skromno priča Darda koji čak ne sanja ni velike snove o budućnosti.

Želja mu je da nastavi da se bavi matematikom, a volio bi da se jednoga dana vrati u rodnu grudu.

– Volio bih da kreiram školu teorije brojeva u Republici Srpskoj i znam da ima još mladih naučnika koji bi se rado vratili u Srpsku. Smatram da državi nisu potrebni veliki resursi da formira jedan matematički institut, kao što postoji recimo u Srbiji. Moram istaći da sa obrazovnim institucijama u Srpskoj nažalost za sada nemam nikakvu saradnju, niti mi se iko obraćao, iako bih želio da imam kontakte – naveo je Darda.

Svima koji vole matematiku preporučio je da se nastave baviti njome, jer se na ovaj ili onaj način to može isplatiti.

– Sve i da ne postanete istraživač, baveći se matematikom naučićete da razvijate kritičko mišljenje. Zato postoji pomama za matematičarima i van teorijske matematike – zaključio je Darda.

Nagrade
Ratko Darda osvajač je mnogobrojnih nagrada na svjetskim takmičenjima. Na Svjetskoj matematičkoj olimpijadi u Argentini osvojio je bronzu, kao i na Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi u Holandiji, dok se srebrom okitio na Balkanskoj matematičkoj olimpijadi u Turskoj.

– Sve te nagrade u tom periodu su mi donijele sreću, ali za fakultet i dalje studije, kao i za istraživanja, ti rezultati nisu predstavljali puno. Istraživačka matematika je mnogo različita od takmičarske. Iako određen broj uspješnih takmičara nastavi karijeru u matematici, mnogi odustanu i posvete se drugim zanimanjima. Takmičenja su dobra jer mladima donose motivaciju za rad, a mogu poslužiti i za dobijanje stipendije na univerzitetu – rekao je Darda.

Glas Srpske