Delegati Boračke organizacije grada Prijedora u Skupštini Boračke organizacije Republike Srpske /BORS/ zatražiće da se pripadnicima Vojske i Ministarstva unutrašnjih poslova /MUP/ Republike Srpske Krajine /RSK/ sa prebivalištem na području Srpske, odnosno BiH, priznaju status i prava kao i pripadnicima Vojske i MUP-a Republike Srpske.
Predsjednik Boračke organizacije grada Prijedora Vojislav Kondić naveo je da će inicijativa ići iz Prijedora ka BORS-u, a da konačnu riječ daje Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske.
“Radićemo na tome jer su to naši punopravni saborci. Bio je to sistem spojenih posuda. Oni su čuvali nas, mi njih. Oni su probijali Koridor sa nama, zajedno ginuli i zajedno krvarili i na tome ćemo insistirati”, rekao je Kondić Srni.
On je podsjetio na to da je Skupština grada Prijedora u decembru prošle godine usvojila rezoluciju za rješavanje pitanja o pravima boraca, ratnih vojnih invalida, porodica poginulih boraca i umrlih ratnih vojnih invalida i boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata.
Prema njegovim riječima, rezolucija je donesena da bi bila upućena republičkim nivoima vlasti, a sadrži šest konkretnih prijedloga od kojih se jedan tiče nepravičnog položaja pripadnika Vojske i MUP-a RSK koji žive u BiH, budući da sada nije propisano da im se prizna učešće u ratu poslije 19. maja 1992. godine.
“Isto tako nije propisano da se priznaju ni prava po osnovu rane, povrede ili pogibije u slučaju da su se desila na području RSK, odnosno izvan područja BiH. Mišljenja smo da je učinjena velika nepravda ovim građanim Republike Srpske i BiH, pa se ovim prijedlogom nepravda pokušava ispraviti”, piše u rezoluciji.
Kondić je imao 21 godinu kada je kao rezervni vojni starješina sa činom potporučnika otišao u zapadnu Slavoniju, tada u sastavu Šeste krajiške brigade JNA.
“Tada nije bilo nacionalnih ciljeva već je zadatak bio očuvanje Jugoslavije. Vremenom, stvara se RSK kao garant opstanka Srba u Hrvatskoj. Jedan sam od hiljada očevidaca koji saosjećaju s tim narodom. Žao mi je što je RSK nestala, a pogotovo na takav način – egzodusom kojem je i Prijedor svjedočio tih nekoliko dana avgusta 1995. godine”, istakao je Kondić.
On podsjeća na to da su preko Prijedora išle izbjegličke kolone naroda sa Banije i Korduna iz pravca Novog Grada i naroda iz Like i Sjeverne Dalmacije iz pravca južno od rijeke Sane.
“Te kolone slivale su se u Prijedor danima. Bili smo svjedoci užasnih i jezivih scena gdje su ljudi i umirali. Sjećam se da je desetak tijela predato da se po skraćenom postupku sahrane na Pašincu. Kasnije su ih porodice ekshumirale i sahranjivale u mjestima gdje su u međuvremenu našle novo mjesto za život, uglavnom u Srbiji”, rekao je Kondić.
Obilježavanje Dana sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u Pogromu “Oluja” biće
održano sutra od 19.00 časova na Trgu majora Zorana Karlice u Prijedoru, u organizaciji odbora vlada Republike Srpske i Srbije za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova.
Pogrom Srba u “Oluji” počeo je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.
Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.
Prema podacima “Veritasa”, tokom “Oluje” protjerano je više od 220.000 krajiških Srba, a na evidenciji se nalaze imena 1.869 poginulih i nestalih Srba, od kojih 1.220 civila.
Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine “Oluju” okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sva obilježja genocida.
SRNA