Novi zakon o predškolskom vaspitanju i obrazovanju Republike Srpske po prvi put definiše program pripreme djece za školu, koji Ministarstvo prosvjete i kulture Srpske organizuje petu godinu, izjavila je danas pomoćnik ministra za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje Radmila Kocić-Ćućić.
“Novina je da ovaj program ulazi u potpuno normativnu strukturu i biće detaljno definisan podzakonskim aktima, uključujući i finansiranje, što do sada nije bio slučaj”, rekla je Kocić-Ćućić novinarima u Prijedoru gdje je danas održana javna rasprava o nacrtu ovog zakona.
Ona je navela da je pripremni program izazvao ogromno interesovanje, veliku pažnju i odobravanje roditelja i doveo do velikih pomaka kod djece.
“Do sada su ciljna grupa bila djeca koja nisu bila obuhvaćena predškolskim obrazovanjem i cilj nam je da povećamo interesovanje za ovaj program i kod roditelja u ruralnim sredinama”, dodala je Kocić-Ćućić.
Načelnik Odjeljenja za predškolsko vaspitanje i obrazovanje u Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske Nataša Cvijanović rekla je da novi zakon predviđa kriterijume za upis, te donošenje i drugih podzakonskih akata u oblastima bezbjednosti djece, kolektivnog osiguranja, sigurnosti hrane.
“Svjesni smo činjenice da predškolske ustanove organizuju ishranu na temelju propisa iz sedamdesetih godina”, dodala je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, po novom zakonu maksimalno propisani broj djece u vaspitnim grupama u jaslicama i vrtićima može se povećati za 20 odsto, a do sada je to bilo za 10 odsto.
“Novi zakon poznaje samo vrtiće i klubove za djecu, dok igraonice, koje jesu bile u prethodnom zakonu, sada gube status predškolskih ustanova i prelaze u nadležnost lokalnih zajednica”, navela je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da je namjera zakonodavca bila i da se usaglase cijene boravka u vrtićima budući da se one sada kreću od 20 do 40 odsto ukupne ekonomske cijene, u zavisnosti od pojedinačnih odluka lokalnih zajednica.
Direktor Dječijeg vrtića “Radost” Prijedor Dušanka Božić rekla je da uključivanje djece uzrasta od šest mjeseci do jedne godine u predškolsku ustanovu, koje je predviđeno ovim zakonom, nije dobro rješenje, kao ni da lokalne zajednice ne bi mogle finansirati broj radnika koji bi bio potreban da se ovaj zakon primijeni.
“Iz razvojne psihologije je poznato da se strahovi kod djece formiraju na uzrastu od šest do osam mjeseci i bojimo se da će to ostaviti dugoročne posljedice na tako mali uzrast”, rekla je Božićeva.
Ona je dodala da dužnosti direktora vrtića treba da obavljaju ljudi iz struke.
“Ako vaspitači moraju imati visoko obrazovanje, onda je nedopustivo da imaju direktora sa višom školom, kao što to ovaj zakon predviđa u izuzetnim slučajevima”, navela je Božićeva.
U cjelodnevnom boravku u vrtićima u Republici Srpskoj obuhvat djece je 14,5 odsto, a cilj strategije obrazovanje Srpske za period od 2015 do 2020. godine je da se taj obuhvat udvostruči, odnosno da dostigne 30 odsto.
Javnoj raspravi prisustvovali su predstavnici iz opština Novi Grad, Kostajnica i Oštra Luka.
SRNA