Ciljevi novog rukovodstva Boračke organizacije grada Prijedora je da poveća broj članova sa sadašnjih 8.500 na 11.000, da se intenzivnijim radom na terenu približi problemima boračke populacije i da ojača ulogu mjesnih odbora kao ključne organizacione jedinice, izjavio je Srni predsjednik ove organizacije Vojislav Kondić.

On je ocijenio da je uvođenjem jedinstvenog boračkog dodatka država krenula ozbiljno u pozitivnom smjeru, da je to izuzetno pohvalna aktivnost, prije svih, Ministarstva rada i boračko-inavlidske zaštite i Vlade Republike Srpske i da je prioritet pomoći borcima da ostvare svoja propisana prava.

„Svakom čovjeku danas vrijedi svaki dinar. Ako je imao i šest mjeseci u zoni borbenih dejstava, tih 18 maraka neka dobije mjesečno, može platiti neki račun. Ali vrijedi i satisfakcija, možda i više nego novac“, rekao je Kondić Srni.

On je potvrdio da je najava uvođenja jedinstvenog boračkog dodatka dovela do toga da se prijavljuje ogroman broj ljudi koji dosad nisu bili u sistemu, ali ne samo onih iz šeste i sedme kategorije koji nisu ni bili obuhvaćeni pravima, te je i razumljivo da se nisu ranije javljali, nego čak i potencijalno prve kategorije koji ni 28 godina nakon rata nisu uradili ni kategorizaciju.

„U posljednjih 15-ak dana obradili smo oko 200 zahtjeva. Naša komisija sastaje se dva puta sedmično, okupili smo tu kredibilne ljude, insistiramo na ozbiljnom pristupu i prikupljanju što više podataka, a za očekivati je, nažalost, da ima pojedinaca koji bi ostvare šta im ne pripada. Sve sumnjive slučajeve prosljeđujemo centralnoj komisiji, jer ne može se prihvatiti da podnosilac zahtjeva ne može da se sjeti ko mu je bio komandant bataljona, ko komandir čete, a ko voda. Sjećamo se ko nam je u miru u JNA bio neposredni starješina, a kamoli u ratu“, naglasio je Kondić.

Govoreći o reviziji u sistemu boračko-invalidske zaštite, Kondić smatra da od toga ne treba bježati i da je postupak revizije normalna stvar, ali da ne smije biti potaknut zloupotrebom niti smije počivati na lažnim svjedočenjima.

„Da bi se reklo da je neko neobjektivno kategorisan prvom, a neko neobjektivno šestom, treba imati neke dokumente. Vojne evidencije nisu lako dostupne i zato je jednostavnije pokrenuti postupak po prijavi sumnje, ali na način da onaj ko prijavi iz zlurade namjere ili zavisti snosi posljedice, budući da sam postupak provjere iziskuje nemale resurse“, dodao je Kondić.

On je naveo da u sistemu gradskog Odjeljenja za boračko-invalidsku zaštitu grada Prijedora ima na evidenciji između 13.000 i 14.000 demobilisanih boraca, korisnika sistemskih prava, i da bi bilo idealno da su svi oni ujedno i članovi Boračke organizacije, kao najveće i najreprezentativnije.

„Pozivam sve naše prijatelje i braću saborce da se ujedinimo. Naša vrata su otvorena i pojedincima, ali i svim boračkim organizacijama da uđu u kolektiv, a zadrže ime, status, način i program rada, i da tako ostvarimo sabornost svih boraca u ovom gradu“, poručio je Kondić.

On je istakao da se upravo završavaju pregovori o pristupanju jedne od organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata u kolektivitet Boračke organizacije grada Prijedora i da se očekuje da ovih dana u koletkivno članstvo aplicira još jedna boračka organizacija koja je do sada djelovala samostalno.

„Nasuprot tome, dešava se da pojedinci rade na podjeli Boračke organizacije, a radi se o strukturama ljudi koji su 28 godina bili na rukovodećim mjestima. Nažalost, nisu prihvatili činjenicu da su ove godine na izborima izgubili povrjerenje boraca i u ovom momentu pokušavjau da djeluju maltene kao opozicione političke partije, te, umjesto da se približimo jedni drugima, da nam pomognu iskustvom i znanjem, oni svoju energiju troše na dalje podjele boračke populacije“, upozorio je Kondić.

On je najavio da će članarina od iduće godine iznositi marku umjesto pola marke mjesečno, a da će ubuduće pomoć i podršku iz tog fonda solidarnosti ostvarivati samo oni koji su i formalno članovi i koji plaćaju članarinu, što do sada nije bio slučaj.

„Nismo ni moralno obavezni da pomožemo čovjeku koji nema osjećaja da i drugom treba pomoć. To možda zvuči brutalno. Međutim, ovdje znaju doći ljudi koji od svojih ličnih invalidnina odvoje po 30 KM godišnje za taj fond. Kaže, bolje da ja nekom pomažem, nego da dođem u situaciju da mi pomoć drugih treba. Ako neko drugi smatra da mi sebi dajemo ingerencije koje nemamo, onda ćemo svoje članstvo morati zaštititi jednom ovakvom naoko rigoroznom odlukom“, pojasnio je Kondić, precizirajući da je pomoć prvenstveno i gotovo isključivo namijenjena nezaposlenim demobilisanim borcima.

On će do kraja godine zajedno sa svojim zamjenikom Slavenkom Banovićem i predsjednikom skupštine Brankom Pilipovićem održati radne sastanke s predsjedništvima svih 50 mjesnih boračkih organizacija, a čiji izabrani predstavnici se više neće zaobilaziti kada je u pitanju bilo koja odluka u vezi sa bilo kojim članom ili bilo kojom aktivnošću te organizacije, kao i da će pokušati da se 150 KM godišnje za rad svake mjesne boračke organizacije, poveća na 300 KM jer se taj iznos nije mijenjao gotovo 20 godina.

„Imamo veliku podršku gradske vlasti. Moramo reći stavka za funkcionisanje organizacije nije jedina nego se redovno izdvajaju i dodatna namjenska sredstva za obilježavanje važnih datuma i banjske rehabilitacije gdje je ove godine rekordan broj demobilisanih boraca koristio banje – 72, u poređenju sa lanjskih 55, a zahvaljajući razumijevanju rukovodstva grada na čemu smo im veoma zahvalni“, dodao je Kondić.

Prema njegovim riječima, insistiraće se i na tome da sva radna tijela Boračke organizacije grada Prijedora moraju biti funkcionalna i operativna, donijeće se nedostajući akti i poboljšati postojeći, a prvenstveno radi sprečavanja izbornih manipulacija.

„Bilo ih je i do sada, ne samo u Prijedoru nego širom Republike Srpske. Na bazi manipulacije prethodno rukovodstvo pokušalo je iznijeti i ovogodišnje izbore – sprečavanjem boraca da se učlane u Boračku organizaciju, a samim tim i onemogućavnjem da odlučuju ko će ih predstavljati“, zaključio je Kondić

SRNA