Sud Bosne i Hecegovine izrekao je prvostepenu presudu kojom je Rade Macura oslobođen optužbe za ratni zločin protiv civilnog stanovništva na području Bosanske Gradiške u junu 1992. godine.
Macuru je oslobođen optužbe da je, kao komandir Prve čete Drugog bataljona Prve gradiške brigade, u junu 1992. godine, za vrijeme pretresa terena u mjestu Turjak – gdje se nalazila grupa civila bošnjačke nacionalnosti iz Kozarca, koja se, bježeći pred ratnim sukobima, pokušavala prebaciti do granice s Hrvatskom – bio prisutan tokom ubistava deset civila, među kojima su bile i tri žene.
U optužnici je navedeno da su vojnici, nakon što su pozvali civile da se predaju, natjerali ih da legnu na cestu i jedu metke, od čega su neki povraćali, a poslije toga su im naredili da ustanu, te ih ubili.
Obrazlažući presudu, predsjedavajuća Vijeća Željka Marenić kazala je da Državno tužilaštvo nije van svake razumne sumnje dokazalo da je optuženi počinio djela koja mu se stavljaju na teret.
“Nije sporno da je optuženi komandovao četom koja je učestvovala u pretresu Turjaka, da je, kako je navedeno u optužnici, fizički bio tu. Vijeće nije utvrdilo da li je on direktno učestvovao u akciji ili u ubistvu civila”, rekla je sutkinja Marenić, te dodala da ni Tužilaštvo nije sigurno u to.
Prema mišljenju Vijeća, za Tužilaštvo je bilo važno dovesti optuženog u sudnicu i suočiti ga s ubistvima civila, te njegovim saznanjima ali, kako je navela sutkinja Marenić, Optužba nije predočila dovoljno dokaza.
Pitanje na koje je Vijeće tražilo odgovor je identifikacija obaveza komandira čete prilikom poduzimanja mjera za svoje podređene koji su prekršili pravila međunarodnog humanitarnog prava.
Vijeće se, kako je kazala Marenić, vodilo i nalazima vještaka, koji su se oslanjali na pravila Jugoslovenske narodne armije koja su tada važila, te su oba vještaka rekla da je dužnost komandira čete da obavijesti komandanta bataljona, koji poduzima mjere, i nakon toga se uključuje vojna policija i tužilaštvo, kao i da komandir čete nema uslova da pismeno izvijesti komandanta bataljona, niti može hapsiti.
“Vijeće nije našlo dokaz da li je Macura izvijestio ili ne svog nadređenog i kada, tako da nije nađena odgovornost optuženog”, navela je sutkinja Marenić.
Rješenjem Suda, Macuri su ukinute ranije određene mjere zabrane.
Suđenje Macuri počelo je 1. oktobra 2021. godine i tokom postupka su saslušana 34 svjedoka, tri vještaka, te uloženo ukupno 99 materijalnih dokaza.
Shodno oslobađajućoj presudi, Macura je oslobođen troškova sudskog postupka, dok se oštećeni upućuju na parnični postupak.
Na ovu presudu postoji mogućnost žalbe Apelacionom odjeljenju Suda BiH.
detektor.ba