Edukacije o komunikaciji sa žrtvama porodičnog i rodno zasnovanog nasilja, nova zakonska rješenja, osnaženi multisektorski timovi, intenziviran rad nevladinog sektora i mediji koji rade profesionalno doprinose borbi protiv ovog društvenog problema, ocijenio je predsjednik Okružnog suda u Prijedoru Duško Miloica.
Miloica je naveo da svi ovi faktori vremenom postepeno utiču na rušenje predrasuda i stereotipe, da je senzibilizacija svih subjekata zaštite od izuzetnog značaja, pogotovo onih koje su žrtvama nasilja prva adresa, a da je za taj proces od ključne važnosti upravo kontinuirana edukacija.
“Ko zna koliko je vremena, razmišljanja i dilema trebalo žrtvi da se odluči prijaviti da trpi nasilje i ako u prvom kontaktu sa policijom ili drugim institucijama naiđe na negativnu situaciju, na odbojnost, onda se dešava da se više ni ne pojavi”, rekao je Miloica Srni povodom globalne kampanje 16 dana aktivizma.
Prema njegovim riječima, na taj se način neprijavljeno nasilje može povećati u odnosu na prijavljeno i postati uobičajeni obrazac ponašanja nasilnika prema žrtvi.
“U posljednje vrijeme nerijetko se nasilje završi tragično”, dodao je Miloica.
On je naveo da za ovu oblast u pravosuđu ima dosta seminara, da se dosta radi i ulaže u edukaciju, da je, kao i kod opšte populacije, i među sudijama različit nivo osjetljivosti, ali da se kontinuiranim profesionalnim usavršavanjem dolazi do vidnog napretka.
“Nekada se strogo profesionalno gledala optužnica, kao i za svako drugo krivično djelo – ima li sve zakonske elemente, priložene dokaze i drugo. Pogrešno se smatralo da su djeca samo svjedoci nasilja i nije se znalo koliko to nasilje u porodici, najčešće prema majci, ozbiljno utiče na njih”, podsjetio je Miloica.
On je ukazao na postojanje relevantnih istraživanja koja pokazuju da na mozgu koji je u razvoju izloženost nasilju pravi takve fizičke promjene kao i potres mozga.
“Dešavalo se ranijih godina da se pojedinim optužnicama, kao i prilikom suđenja, previde okolnosti prisustva djeteta, a što svakako predstavlja otežavajuću okolnost. Sada se to tretira kao teže djelo Krivicnim zakonikom koji je u tom pravcu pojačao kaznenu politiku”, pojasnio je Miloica.
On je istakao da institucionalni odgovor podrazumijeva zajedničko i koordinisano djelovanje svih subjekata zaštite, da je prevencija na cjelokupnom društvu, od vrtića i škola preko centara za socijalni rad i policije do medija, a da pravosuđe, rješava samo posljedice.
“Mi, u pravosuđu, imamo ulogu da pošaljemo poruku da je to asocijalno i apsolutno nedozvoljeno ponašanje. Ono što je u pravosuđu najvidljivija i najkorisnija promjena jeste što se povećava broj zatvorskih kazni za krivična djela nasilja u porodici. Tome su doprinijele i edukacije i nova zakonska rješenja i globalni trendovi i medijska pažnja”, zaključio je Miloica.
On je dodao da razvijenije zemlje imaju resurse za istraživanja, kampanje i prevenciju i da analize pokazuju u kojim procentima je moguć femicid od ukupnog broja slučajeva koji imaju genezu nasilja koja nisu spriječena na vrijeme.
SRNA