Geološka istraživanja su neophodna, bez njih nema razvoja, i ona ne znače eksploataciju, a lokalne zajednice neće biti isključene iz odlučivanja o tome već će se njihova uloga redefinisati, rekao je pomoćnik ministra energetike i rudarstva Republike Srpske Esad Salčin.

Salčin, koji je pomoćnik ministra za rudarstvo i geologiju, podsjetio je da je nadležnost lokalnih zajednica 2022. uvedena jer se smatralo da one najbolje znaju stanje na svom terenu, ali se pokazalo da je problem u onima koje nemaju prostornoplansku dokumentaciju.

On je na javnoj raspravi o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o geološkim istraživanjima u Prijedoru rekao da se novim rješenjima ne isključuju lokalne zajednice iz odlučivanja o geološkim istraživanjima, nego se njihova uloga redefiniše.

“Istraživanja se rade od prije više od 150 godina, a do 2022. nadležnost lokalnih zajednica u ovome nije ni postojala. Tada je uvedena ali se u praksi nije pokazalo da je to dobro rješenje. Tako su se lokalne zajednice koje nemaju kapacitet za ovu oblast i dalje obraćale Ministarstvu”, pojasnio je Salčin.

On je napomenuo da su u periodu od 2004. do 2022. godine pet puta donošena i mijenjana zakonska rješenja o geološkim istraživanjima i svaki put uz stručnu raspravu, a sada se prvi put organizuje i javna rasprava zbog velikog interesovanja javnosti, građana i nevladinih organizacija.

Prema dosadašnjem toku javne rasprave, Salčin kaže da je izvjesno da će se mijenjati odredba o količini mineralnih sirovina koja se može obuhvatiti istraživanjem, te ukazao na čestu zamjenu procesa u javnosti zbog koje je jasno zašto je do sada bila uključivana samo struka.

Prema njegovim riječima, u javnosti se često miješaju nadležnosti ovog zakona sa zakonima o koncesijama, rudarstvu i zaštiti životne sredine, a nijedan ne smije isključivati drugi niti onemogućavati, niti prejudicirati.

“Isto tako miješaju se istraživanja i eksploatacija. Istraživanja su nužna, bez njih nema ni razvoja ni opstanka. U svakoj lokalnoj zajednici vrše se u ovom momentu brojna istraživanja, i po desetine. Istraživanje ne znači eksploataciju”, dodao je Salčin.

Profesor Rudarskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Vladimir Malbašić rekao je da je opravdano brisanje pojma saglasnost lokalne zajednice, da su takve prakse i globalno, da je to ubačeno 2022. godine u zakon i da je napravilo pometnju, probleme i zastoj u procesima.

“Lokalne zajednice treba da daju mišljenje i da se insistira na komunikaciji sa investitorima. Kada bi lokalne zajednice imale ljude iz struke zaposlene da se ovim bave, saglasnost bi imala smisla. Pošto nemaju, to postaje malo destruktivno”, ocijenio je Malbašić.

Goran Krivić iz Udruženja “Sanus” rekao je da su aktivisti najzainteresovaniji za što šire uključivanje javnosti prilikom donošenja odluka koje se tiču životne sredine, te najavio da će ovo udruženje dostaviti primjedbe na nacrt zakona Ministarstvu u pisanoj formi.

Mještanin Bukove Kose Zoran Veselinović rekao je da se osim ekonomske i ekološke izvodljivosti u obzir mora uzeti i istorijski aspekt, navodeći primjer da su mještani Velikog Palančišta najviše stradali u NDH i da se dvije masovne grobnice nalaze na lokalitetu Bukova kosa gdje se sada vrše istraživanja uglja.

“Tamo su kosti moga djeda, njegove kćerke i troje unučadi. Tu imamo emotivni, porodični, kulturološki i moralni momenat. Imamo pretke i korijene i tu nikako ne može doći u obzir istraživanje, a kamoli eksploatacija”, naveo je Veselinović.

Prije Prijedora javne rasprave su održane u Gacku i Zvorniku, a završna će biti u Banjaluci, u ponedjeljak, 29. januara.

SRNA