Veliki kašalj je zarazno oboljenje koje nije novijeg datuma. Bilo ga je uvijek, međutim, opominju podaci o većem broju oboljelih i smrtnim slučajevima u okruženju, pogotovo kod male djece. U Srbiji su do sada umrle četiri bebe. Rezultat je to slabe procijepljenosti u opštoj populaciji, ističu stručnjaci. U Republici Srpskoj se koristi kombinovana vakcina koja sadrži i komponentu velikog kašlja i daje se u dobi od dva, tri i po i pet mjeseci. Revakcinacija se sprovodi u dobi od 18 mjeseci i pri upisu u osnovnu školu, odnosno u uzrastu od šest godina.
“Roditelji nerado pristupaju obaveznoj vakcinaciji. Tek kad se pojave ovakvi problemi, onda se počne pričati o tome. Mislim da bi na prevenciji trebalo da radi društvo uopšte, a ne samo pedijatri. Da se ljudi osvijeste i roditelji pouče koliko je bitno da se njihova djeca vakcinišu i da se na taj način spriječi razvoj teških slika bolesti”, rekla je Svjetlana Savić Stjepanović, pedijatar u prijedorskoj bolnici.
Infektolog Boris Ćurguz takođe smatra da je rješenje prevencija, odnosno vakcinacija.
“Čim je došlo do pada u broju vakcinisanih, pojavljuju se divlji sojevi, tako da se poslije puno godina pojavio veliki kašalj. Za vrijeme školovanja na fakultetu, većim dijelom specijalizacije nisam vidio veliki kašalj, a sad imamo veliki broj oboljelih upravo iz tih razloga”, navodi Ćurguz.
U Prijedoru u ovoj godini nije registrovan nijedan slučaj velikog kašlja, a u prošloj godini bio je jedan takav slučaj, ističu u Domu zdravlja. Javlja im se puno pacijenata sa dužim kašljem koji traje po mjesec-dva, ali kako ističu, nije ni svaki kašalj veliki kašalj. Prvo pitanje koje upućuju roditeljima je da li je dijete redovno vakcinisano, jer je to najbolja zaštita. Ističu da je procenat vakcinacije u prvoj godini oko 70 odsto, ali kod revakcinacije u dobi od 18 mjeseci pada na 65 odsto.
“U našem vakcinalnom centru na pedijatriji, vakcinacija je dobro obuhvaćena u prvoj godini života, odnosno kad dijete po kalendaru vakcinacije dobija petovalentnu vakcinu, u kojoj je sadržana i komponenta pertusisa odnosno velikog kašlja, koju dobija u 2, 3. i 4. mjesecu. U Prijedoru taj obuhvat iznosi 71 odsto. Međutim, nastaje slabiji procenat vakcinacije nakon godine dana. Moramo voditi računa da razbijemo predrasude kod roditelja”, ističe prim. dr Azra Pašalić.
Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, od pojave prvih slučajeva u prošloj godini do sredine januara, prijavljeno je 57 oboljelih od velikog kašlja, a ta je cifra, nezvanično, u februaru već dostigla 70. Veliki kašalj se može pojaviti u bilo kojoj dobi, ali najugroženija su mala djeca koja nemaju još razvijen imunitet.
“Bilo je djece sa simptomatologijom velikog kašlja, više onih većih koji su imali dugotrajni iscrpljujući kašalj. Kod njih je slika ipak lakša i bez komplikacija. Mnogo su ugroženija manja djeca, pogotovo do dva mjeseca, kod kojih je simptomatologija teža. Oni nisu ni počeli proces vakcinacije i nemaju apsolutno nikakav imunitet”, rekla je dr Svjetlana Savić Stjepanović.
Veliki kašalj nije samo problem našeg podneblja, već i zemalja Evropske unije, gdje su, zbog pada dohvata vakcinacije, najnovije preporuke buster doza za starije građane. Očekuje se da bi nešto slično moglo biti preporučeno i kod nas.
kozarski.com