Veliki hotelijeri iz Hrvatske primamljivim platama godinama regrutuju sezonce na tržištu radne snage u BiH, ostavljajući tako domaće poslodavce bez prijeko potrebnog kadra, a za takvom poslovnom praksom i s ciljem privlačenja kupaca preko granice posegnuli su i tamošnji trgovački lanci, koji agresivnim reklamama nude potrošačima u Srpskoj širok asortiman robe po pristupačnim cijenama.

Korisnici društvenih mreža u BiH u posljednje vrijeme “zatrpani” su sponzorisanim objavama trgovačkih lanaca koji u susjednoj Hrvatskoj imaju veći broj maloprodajnih marketa. U reklamama na lokalnim medijima pozivaju Banjalučane i stanovnike drugih opština i gradova u sjevernom dijelu BiH da vikendom posjete Slavonski Brod i Požegu obećavajući velike uštede prilikom kupovine u njihovim marketima.

Ekonomisti i predstavnici potrošača u Republici Srpskoj smatraju da su se konkurenti iz Hrvatske na ovakav korak odvažili zbog stalnog poskupljenja na tržištu BiH, usljed čega su mnogobrojni prehrambeni artikli u susjednoj zemlji postali jeftiniji. Navode da su niže cijene robe glavni adut za privlačenje kupaca iz pograničnih mjesta.

Isplativost

Izvršna direktorica prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Murisa Marić kaže za “Glas” da stanovnici pograničnih mjesta u Srpskoj i BiH već odlaze u nabavku u Hrvatsku te da tamošnji trgovački lanci reklama samo žele omasoviti te odlaske.

– Da je u Hrvatskoj jeftinije možemo provjeriti jednim klikom u katalozima koje njihovi veliki trgovački lanci imaju na svojim sajtovima. Pogotovo kada su u pitanju vikend akcije, može se naći more proizvoda po znatno nižim cijenama nego kod nas. Baš prije par dana sam gledala katalog jednog velikog marketa u Hrvatskoj, gdje je kilogram pilećeg mesa 2,97 evra. Gdje se kod nas kilogram pilećeg mesa prodaje za šest KM, nigdje – naglašava Marićeva.

Dodaje da se u takvoj situaciji uopšte ne čudi što se hrvatski trgovački lanci reklamiraju kod nas.

– Vjerovatno će stanovnici pograničnih mjesta sve češće prelaziti granicu radi nabavke, jer im je isplativo. Godinama su Hrvati kupovali raznu robu u Gradišci, Kozarskoj Dubici, Kostajnici zbog nižih cijena, ali očigledno da će taj trend biti promijenjen – priča Marićeva.

Ona smatra da bi potezi konkurencije trebalo da zabrinu domaće trgovce i “natjeraju” ih da dobro obrate pažnju prilikom formiranja cijena.

– Naša privreda usljed učestalih migracija i činjenice da nas je sve manje već ima probleme i ako ćemo sad još u kupovine odlaziti izvan granica zemlje, šteta je neminovna. Našim trgovcima je glavni moto: “Potrošači moraju jesti, doći će u trgovinu”, uopšte se ne obaziru na poređenja i cjenovnike u komšiluku. Primjera radi maslac od 250 grama, istog proizvođača kod nas košta osam KM, a u Njemačkoj manje od dva evra. Svako povećanje cijene bilo kog energenta kod nas automatski dovodi do poskupljenja robe na rafovima. Plus što se gramaža neprestano smanjuje – rekla je Marićeva.

Dodala je da bi nižim cijenama trgovci brže obrtali novac i robu i ne bi imali ni izbliza velike količine robe sa isteklim rokom trajanja.

– Kod nas se bacaju velike količine proizvoda zbog isteka roka, a mnogi takvi artikli se nalaze i na rafovima. Ostaju neprodati zbog previsokih cijena – kazala je Marićeva.

Banjalučki ekonomista Zoran Pavlović kaže da se lično tokom nedavne posjete Hrvatskoj uvjerio u niže cijene.

– Očigledno da na tržištu vlada velika borba za kupce, čim trgovci iz Hrvatske imaju motiv da se reklamiraju kod nas. Kupci počinju da se bave matematikom, odnosno stavljaju na papir koliko košta roba, koliko transport i ako takva nabavka ispadne povoljnija, sješće u auto i otići. U Hrvatskoj imaju ozbiljne akcije za proizvode koji su pred istekom roka trajanja. Takvi artikli budu upola jeftiniji, vidno istaknuti da bi ljudi koji vode računa o troškovima i uštedama mogli da ih kupe. Naša politika cijena, PDV-a i opterećenja plata dovela je do ovakve situacije – naveo je Pavlović.

Decenijske veze

Prekogranična trgovina već decenijama postoji i vrlo je razvijena između Slavonskog Broda i Broda, a načelnik te male opštine u Republici Srpskoj Zoran Vidić kaže da lokalna zajednica i stanovništvo opstaju upravo zahvaljujući tim trgovačkim vezama.

– Otkako je rafinerija stala sa radom, pijaca nam je praktično najjača fabrika. Hrvati svakodnevno prelaze u Brod i mnoge naše porodice praktično žive od njih. Kupuju cigarete, duvan, alkoholna pića, sokove, gorivo, odjeću, obuću. Kod njih gajba piva košta 40 KM, kod nas duplo manje. Redovno koriste i ugostiteljske usluge – priča Vidić za “Glas Srpske”.

Dodaje da je i sam često u Slavonskom Brodu, ali da nije primijetio da je tamo hrana povoljnija.

– Cijene su čak i više od kada su prešli na evro. Istina je da je Slavonski Brod najveći pogranični grad Hrvatske kada se posmatra granica sa BiH i da imaju velike trgovačke lance koji vikendom daju akcije na udarne artikle pa se desi da tada roba bude jeftinija nego kod nas. Na primjer kilogram ćevapa košta i po osam maraka, ali da su svi artikli jeftiniji, nisu. Naši građani tamo često kupuju tehniku, odlaze u bioskop, koji mi nemamo, ali i u brendirane butike kao što su “H&M” i “S&A”, gdje majice budu po recimo deset KM. Kada je u pitanju prehrana, nemam utisak da se naši građani snabdijevaju u Hrvatskoj – naglasio je Vidić.

Vlasnik banjalučkog lanca marketa “AS” Ljubo Simić kaže za “Glas” da nije upoznat sa reklamama konkurencije, navodeći da imaju maloprodajni objekat u blizini graničnog prelaza u Gradišci, u kojem su građani Hrvatske česti kupci.

– Mi se u Hrvatskoj ne reklamiramo, naša cijena je najbolja reklama i mi imamo dosta kupaca iz Hrvatske. To što je nešto kod njih jeftinije ili na primjer u zemljama Zapada u odnosu na nas, o tome nas trgovce ne treba pitati. Cijene kod nas diktiraju dobavljači, odnosno veletrgovci. Oni imaju monopol i rade praktično šta hoće i kako hoće. Jednom lancu daju jednu cijenu, drugom drugu, igraju se s nama, to je jedno vrzino kolo. Nije lako poslovati na našem tržištu – navodi Simić.

Pečenice

Zoran Vidić kaže da su, prema njegovim saznanjima, stanovnici Broda tokom božićnih praznika odlazili u Hrvatsku po svinjsku pečenicu.

– Usljed prevelikog rasta cijena prasića i svinjskog mesa zbog pojave afričke kuge, božićna pečenica se u Hrvatskoj mogla kupiti znatno jeftinije pa su ljudi odlazili tamo u kupovinu – istakao je Vidić.

Glas Srpske