Obrazovanje pokreće naš intelektualni sistem, a svi se slažu da je ljudska inteligencija i dalje impresivnija od bilo kog sistema vještačke inteligencije.
Vještačka inteligencija je već deceniju prisutna u svjetskom obrazovanju.
Koliko je prisutna kod nas i da li je profesori i učenici koriste i na koji način, istražili smo u “Elektrotehničkoj” školi u Prijedoru.
Učenik četvrtog razreda “Elektrotehničke” škole Stefan Vidičević, smjer informacione tehnologije kaže da je ovo široka i veoma zanimljiva tema.
“Konkretno koristim je puno zato što je nekako u sklopu mog zanimanja, ja se bavim programiranjem i postoji velika količina alata koji mogu da mi pomognu da efikasno radim taj svoj posao. Da li je opasna? Zavisi, jer neki alati koji su moćni mogu da se koriste u pogrešne svrhe kao i sve do sad što su ljudi izmislili. Ali može jako da bude korisna, jer stručne ljude pravi još efikasnijim zato što što im ubrzava i olakšava taj posao koji oni obavljaju”, ističe Stefan.
Drena Cvijić, učenica četvrtog razreda ove prijedorske škole navodi da sve češće u društvu čuje da njeni prijatelji pitaju vještačku inteligenciju za neke najosnovnije stvari.
“Skoro smo trebali nekakav sitni projekat raditi i trebala se smisliti konverzacija između dvije osobe šta će da rade i troje ljudi ne mogu stati samo da razmisle nego, hej kao pitaćemo ChatGPT i tako su riješili problem za dva minuta, umjesto da mislimo i riješimo ga u pet minuta. Takođe, mislim da je praktično u dosta slučajeva, ali ostatak ipak mislim da dosta na neki način zaglupljuje, može se tako reći, jer kao umjesto da iskoristimo vrijeme da ja sama razmislim da uradim zadatak, pitaću nekog drugog da uradi za mene”, kaže Drena.
Iako vještačka inteligencija donosi brojne prednosti kad je obrazovanje u pitanju, važno je naglasiti da profesori i dalje imaju ključnu ulogu u oblikovanju i usmjeravanju procesa učenja.
Branko Šalabalija, profesor u “Elektrotehničkoj” školi kaže da u školi ne postoji neko ko će učiti učenike kako će koristiti vještačku inteligenciju.
Smatra da sama po sebi može pomoći učenicima da mnogo nauče, ali i da je učenici najčešće upotrebljavaju kroz rješavanje zadataka.
“U većini slučajeva dešava se da učenici riješe zadatak dođe profesor pita kako, stoje, čekaju, ne znaju. To je jedna stvar. Što se tiče same vještačke inteligencije kao alat za pomoć za neke stvari omogućava jednu veoma brzu obradu podataka koju jednostavno ne može sam čovjek da to isprati Ili bi trebao potrošiti dodatno vremena da se to sve obavi, a ovako u jednom smislu paralelnog provođenja I obrade podataka i rada na tim podacima veoma puno pomaže”, smatra profesor Šalabalija.
Kako se vještačka inteligencija sve više integriše u obrazovni sistem, važno je razumjeti ograničenja i potencijalne koristi.
Iako može pružiti korisne uvide i preporuke, vještačka inteligencija ne bi trebala zamijeniti stručnost i vodstvo ljudskog nastavnika.
kozarski.com