Sve je učestalija pojava gojaznih osoba. Stručnjaci upozoravaju da nepravilne životne navike mogu dovesti do pretilosti koja je preduslov za druge bolesti.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji osoba se smatra gojaznom ukoliko je indeks tjelesne mase veći od 30.
“Šetajući, kada dođe proljeće i skine se zimska garderoba, primjećujem da sve više ima gojaznih i stalno razmišljam da je to do načina ishrane, nedovoljnog kretanja i bržeg tempa života. Naročito kod mlađih se primjećuje. Mislim da prisvajamo sve ono što nije ni zdravo ni lijepo”, mišljenje je zabrinutog građanina.
Preduslovi koji dovode do pojave gojaznosti su raznovrsni.
“Ishrana, nedostatak fizičke aktivnosti, genetika, medicinski faktori, mentalno zdravlje i socioekonomski uslovi. Sve su to preduslovi koji doprinose povećanju tjelesne težine”, rekla je Marijana Radanovič Knežević, specijalista porodične medicine.
Različiti tipovi gojaznosti zahtijevaju i različit pristup u liječenju.Fizička aktivnost, dijetoterapija i psihoterapija su osnovne metode u liječenju gojaznosti, a ukoliko ne daju rezultat kao krajnja mjera koristi se neoperativni metod balon za mršavljenje.
“Balon za mršavljenje je medicinski uređaj oblika male vrećice koja se umetne u želudac putem endoskopije, a zatim se napuni sterilnom tekućinom. Stvara osjećaj sitosti, pa se tako smanjuje unos hrane i dolazi do gubitka kilograma”, navela je Marijana Radanović Knežević.
Gledano statistički gojaznost je učestalija kod žena, dok kod djece već duži niz godina postoji trend rasta broja oboljelih.
Sa pojavom viška kilograma može doći do ozbiljnijih zdravstvenih stanja kao što su kardiovaskularne bolesti, dijabetes, poremećaj disanja, probleme sa mišićno skeletnim sistemom, povećan rizik od pojedinih tipova raka i opasnost po mentalno zdravlje.
“Svjedoci smo novih životnih navika kao što su mobilni telefoni, televizija i unos visokokalorične hrane. Da bi se problem riješio potrebne su sveobuhvatne mjere uključujući obrazovanje roditelja za zdravim prehrambenim navikama i podsticanje na fizičku aktivnost. Treba napomenuti da se u ovaj problem trebaju uključiti sve javne zdravstvene ustanove kako bi promovisale zdraviji način života kako u školama tako i u zajednici”, rekla je Marijana Radanović Knežević.
Temelj prevencije je uvođenje novih životnih navika kojima se može unaprijediti opšte zdravlje cijele populacije.
kozarski.com