Krajem maja 456 učenika prijedorskih osnovnih škola završiće 9. razred.
Čeka ih upis u osam srednjih škola, a sve potrebne informacije mogu naći na sajtu Ministarstva prosvjete i kulture preko aplikacije “Vodič kroz zanimanja”.
Tu se nalaze podaci o školama, zanimanjima, broju učenika, kao i deficitarnim zanimanjima.
Predsjednik Aktiva direktora srednjih škola Dražena Mršić kaže da su u Prijedoru deficitarna zanimanja automehaničar i bravar zavarivač u Mašinskoj školi, pekar i agroproizvođač u Poljoprivredno-prehrambenoj školi i konobar i kuvar u Ugostiteljsko-ekonomskoj školi.
U toku su promocije srednjih škola koje bi trebalo da učenicima i roditeljima olakšaju konačnu odluku oko nastavka školovanja.
U Aktivu direktora srednjih škola ističu da i bez novih zanimanja postojeća ponuda nudi širok izbor budućeg zvanja.
“Nemamo nova zanimanja u odnosu na prethodne školske godine, ali smatram da u osam srednjih škola na području grada Prijedora učenici imaju zaista jednu široku i bogatu ponudu za izbor svog budućeg zvanja. Važno je naglasiti da škole sarađuju sa lokalnom zajednicom i svim relevantnim subjektima kada je u pitanju prijedlog plana upisa, tako da su zanimanja na teritoriji grada Prijedora u velikoj mjeri usklađena sa potrebama tržišta rada”, kaže Mršićeva.
OSNOVCI SE KASNO PROFESIONALNO ORIJENTIŠU
Krajem prošle godine Odjeljenje za obrazovanje, zdravstvo, socijalnu zaštitu i pronatalitetnu i demografsku politiku organizovalo je sastanak sa predstavnicima aktiva direktora, Privredne komore, Razvojne agencije PREDA, Zavoda za zapošljavanje, Unije poslodavaca i Zanatsko-preduzetničke komore, gdje je bilo riječi o upisnoj politici i kretanjima na tržištu rada.
“Ono što su direktori škola istakli kao jedan od problema jeste poprilično kasno profesionalno orijentisanje u osnovnoj školi. Jedan od prijedloga i zaključaka sa ovog sastanka bio je da bi izmjenom određenih zakonskih okvira svakako trebalo raditi na ranijem profesionalnom obrazovanju. Ono što je takođe problem jeste nepostojanje prijemnog ispita za srednje škole, što takođe može uticati na, recimo kvalitetnije određivanje upisnih politika”, istakla je Olivera Brdar Mirković, načelnik Odjeljenja.
“Na sastanku smo zaključili da je tržište rada vrlo turbulentno i da pokazatelji koje mi analiziramo i koje dobijemo iz Zavoda za zapošljavanje ne odgovaraju stvarnoj slici, pogotovo kada su u pitanju deficitarna zanimanja. Vrlo često poslodavci ističu potrebu za određenim zanimanjima, pogotovo trogodišnjeg srednjoškolskog stručnog obrazovanja. Zavod ima na evidenciji tražioce posla iz ovih zanimanja, što znači da to ne može biti pouzdan parametar kojim bi se vodili u smislu kreiranja upisne politike”, dodaje Brdar Mirkovićeva.
Komentarišući potrebu za uvođenjem prijemnog ispita za upis u srednje škole ona je istakla da je uspjeh učenika jedini kriterijum kojim se škole rukovode, dodajući da je to, s obzirom na prilično visoku srednju ocjenu koju učenici ostvaruju tokom osnovnog školskog obrazovanja, upitan kriterijum.
PODSTICATI MLADE NA PREDUZETNIŠTVO
Sa 100 maraka mjesečno i plaćanjem prevoza u iznosu mjesečne karte, Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske stipendira deficitarna zanimanja. I Privredna komora je aktivno uključena u obrazovni proces, a jedna od aktivnosti je obuka mentora peraktične nastave. U Komori naglašavaju da je upisna politika važna jer treba da obezbijedi radnu snagu koja je privredi potrebna i koja ima zadovoljavajuće kompetencije i vještine.
“Mi kao Privredna komora imamo u obrazovnom procesu određenu ulogu. Obučavamo mentore praktične nastave. U 222 kompanije obučili smo 123 mentora. Proces je kontinuiran i besplatan za mentore praktične nastave. To su ljudi u preduzećima koji kroz obuku koju pruža Privredna komora stiču vještine da se taj kvalitet praktične nastave poboljša. Činjenica je da mladi ljudi prepoznaju da kažem težnje tržišta rada za onim zanimanjima koja su vezana za IT tehnologije, CNC tehnologije, za produkciju, medije i meni je drago što naše stručne škole pokušavaju da te trendove prate. Ono što Privredna komora želi i stalno kroz aktivnosti forsira da se kroz nastavne planove i njihovo osavremenjavanje, kao i praktičnu nastavu podstaknu mladi ljudi na preduzetnoštvo. Na otvaranje vlastitih biznisa, sa jedne strane, a sa druge strane pokušavamo da sa firmama i kroz proces digitalizacije i nabavke bolje opreme, obezbijedimo veće zapošljavanje akademski obrazovanih ljudi, kako bi se povećao stepen finalizacije njihovih proizvodnih procesa i kako bi oni na kraju krajeva imali vlastite proizvode, a ne radili neke usluge za poznate brendove”, kaže Dijana Đaković, rukovodilac Područne privredne komore Banjaluka, Kancelarije u Prijedoru.
“Zajedno sa gradom i PREDOM želimo da obezbijedimo da osim formalnog obrazovanja i pomjeranja upisne politike ka tim zanimanjima koja privreda treba, nastojimo i kroz neformalne oblike obrazovanja povećati kompetencije i usmjeriti ka nekim zanimanjima koja tek dolaze. Činjenica je da će tradicionalna privreda biti oslonjena na neka nova zanimanja koja ranije nisu ni postojala i naše škole moraju da prate te trendove”, naglasila je Đakovićeva.
Razmatrajući upisnu politiku, škole, poslovna zajednica i nadležno gradsko odjeljenje složili su se u ocjeni da u srednje obrazovanje treba uvesti više časova praktične nastave i da treba omogućiti formiranje odjeljenja sa manjim brojem učenika za određena zanimanja koja ne mogu ispuniti trenutnu zakonsku kvotu. Jedan od prijedloga je, da se po uzoru na region, nakon završene srednje škole uvede matura, kao što je nekada bilo.
kozarski.com