Farma pilića “Pile prom” dvije decenije prijedorsku regiju snabdijeva domaćom piletinom. Na početku rada na farmi su krenuli sa 6 hiljada pilića, a današnji kapacitet je 55 hiljada.
Na farmi ističu da proizvodnja i plasman pilećeg mesa nisu uvijek predvidljivi, navodeći uvoz kao jedan od faktora neizvjesnosti.
“Tržište je vrlo promjenljivo. Iz godine u godinu nema šanse da se zna, da se predvidi mjesec. Primjera radi, četvrti mjesec u prošloj i u ovoj godini, nenormalna je razlika u prometu, potražnji i u svemu ostalom. Razlike uvijek postoje, a sve zavisi od toga da li će se i koliko uvoziti piletina”, kaže Nemanja Šarengaća, rukovodilac na farmi.
Na farmi ističu da cijenu njihovih proizvoda diktiraju cijene žitarica i jednodnevnih pilića koje nabavljaju za tov.
“Mi piliće hranimo na domaći način, a ne intenzivnim tovom. Proizvodimo zdravu piletinu da svi naši kupci meso mogu davati svojoj djeci”, kaže Šarengaća, dodajući da se u ishrani uglavnom koriste žitarice i da u pilećem mesu koje plasiraju na tržište nema lijekova, antibiotika i steroida.
“Žito nabavljamo malo povoljnije jer uzimamo na veće količine. I sa takvom nabavkom žita i repromaterijala ne može se uklopiti u cijenu na tržištu. Najčećše zbog uvozne piletine, a i zbog nekih firmi u BiH koje drže monopol, ajmo reći državnih firmi, državnih projekata, koje nemaju kontrole, a imaju raznorazne bespovratne podsticaje, što nije baš u redu prama nama živinarima koji radimo i borimo se za opstanak”, naglašava Šarengaća. dodaje da se sve svodi na održavanje i da će i to za nekoliko godina doći u pitanje.
Na farmi pilića “Pile prom” smatraju da bi živinari, po uzoru na mljekare, trebalo bolje da se organizuju, kako bi izdejstvovali značajnije podsticaje i zaštitu proizvodnje. Pored snabdijevanja prijedorske regije pilećim mesom, u ovoj farmi planiraju da tržište prošire na banjalučku regiju.
Vrijedan pažnje je i podatak da je godišnji promet više od dva miliona maraka i da farma na ime poreza i doprinosa uplati oko pola miliona maraka.
Farma ima tridesetak zaposlenih radnika, koji ističu da su im primanja redovna i da nemaju primjedbi na ponašanje poslodavca. Desimir Pavić i Rajko Savić, koji na farmni rade osam godina, kažu da je najvažnije da su plate redovne i da su radnici prijavljeni kako bi mogli ostvariti penziono i zdravstveno osiguranje.
kozarski.com