Ako je suditi po njegovom nedavno objavljenom video – putopisu, Roberta Dacešina, svjetskog putnika iz Banjaluke, spomen kompleks Kočanica na Grmeču je doslovno oborio s nogu.

Koliko spomenikom i pričom o herojskoj borbi Krajišnika protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu, toliko je Dacešin oduševljen i svojim vodičem na ovom putešestviju. A on je Đuro Trkulja (85), legendarni nastavnik istorije sa Grmeča i posljednji kustos Korčanice.

– Putujući u više od 100 zemalja svijeta upoznao sam mnogo nevjerovatnih ljudi, ali razgovor sa čika Đurom i posjeta Korčanici jedno je od najvrijednijih iskustava koje sam ikada doživio – kaže Robert.

O Korčanici, koju je prije rata za 10 godina posjetilo oko pola miliona turista, a koja je sada devastirana i zakorovljena, pisala je ranije i Srpskainfo.

Spomen kompleks Korčanica skiriven je u gustoj šumi, među stogodišnjim stablima Grmeča, a posvećen je herojskoj borbi krajiških partizana protiv fašista.

Istorija je zabilježila da je na Grmeču i u Podgrmeču, od ustanka u ljeto 1941. godine bila slobodna teritorija veličine današnje Belgije. Samo 13 dana, tokom Četvrte ofanzive, ovaj kraj je bio po okupacijom.

U srcu Spomen kompleksa Korčanica je monumentalna skulptura visoka 15 metara, djelo akademskog vajara Ljubomira Denkovića. Spomenik se nalazi iznad malog jezera u kojem se, u sretnija vremena, ogledao kao u ogledalu.

Uz to, kompleks su činili i muzej i maketa pravog malog partizanskog grada, koji se ovdje, u srcu slobodne teritorije, nalazio od 1942. pa sve do kraja Drugog svjetskog rata.

Danas je od toga malo šta ostalo, a i ono što je ostalo je opljačkano, zapušteno, zagađeno smećem i neukusnim grafitima.

Nestalo je 1.300 muzejskih eksponata, kao i ploče sa imenima 1.100 poginulih i umrlih partizana.

Nema ni traga koji svjedoči da je ovdje bila prva partizanska bolnica na području okupirane Jugoslavije.

– Ovdje su bili i magacini, parni mlin, električna centrala, partizanski aerodrom, ukupno 19 objekata. Odavde su u akcije polijetali Franjo Kluz i Rudi Čajevac – priča Trkulja.

Nema više ni natpisa sa Titovim riječima, koje Vrhovni komandant izgovorio na ovom mjestu 1942. godine.

Ali, Đuro Trkulja te riječi i danas zna napamet.

-„Niko nije pokazao toliko ljubavi i požrtvovanja prema ovoj našoj borbi kao vi. Tako jedinstvenog bloka fronta i pozadine nikad nije bilo u istoriji naših naroda i to je zalog za našu pobjedu!” – izdeklamovao je čika Đuro Titove riječi, a Robert Dacešin ih ovjekovječio u video snimku.

I još je mnogo toga, s ljubavlju i poštovanjem, ispričao Đuro Trkulja, čovjek koji je zavičaju posvetio život i o njemu napisao 22 knjige.

Ova priča, a pogotvo način na koji ju je čika Đuro ispričao, Roberta je, kako kaže, podstakla da razmisli o svom životu i putu kojim želi da ide.

– Jednoga dana bih želio da budem kao Đuro Trkulja – rekao je Robert.

srpskainfo.com