U sklopu našeg serijala „Više od posla“ posjetili smo hirurga dr Stanka Baću u prijedorskoj Bolnici „Dr Mladen Stojanović“.

Doktoru Baći je nedavno objavljen rad u prestižnom Oksfordovom specijalizovanom časopisu “Britanski žurnal hirurgije”.

Medicinom se bavi 16 godina, od kojih je 14 zaposlen u Bolnici u Prijedoru. Za Mondo kaže da je od malih nogu znao da će da se bavi ovim poslom.

“Oduvijek sam volio da pomažem drugima, malo je ulogu odigrala i želja roditelja jer su doktori uživali veliki ugled”, rekao je Stanko Baćo u razgovoru za MONDO.

Nakon završenog Medicinskog fakulteta Baćo se specijalizovao i sticao iskustvo u Beogradu, Mladenovcu, pa Prijedoru. Stekao je mnoga znanja i dosta iskustva, a najveći dokaz za ovo su mnoge, veoma komplkovane, ali uspješne operacije koje je preduzeo i po kojima je postao čuven.

Jedna od najkompleksnijih u njegovoj karijeri bila je u januaru ove godine, a radi se o operaciji uklanjanja tumora teškog oko tri kilograma otkrivenog kod mladića starog 24 godine.

“Morali smo da se probijamo milimetar kroz milimetar, tu su veliki krvni sudovi niste mogli da priđete. Prije same operacije obavijestio sam rodbinu da je operacija komplikovana i da može da bude smrtonosna, a ukoliko žele, da idu u drugu bolnicu. Oni su odbili i odlučili da ostanu ovdje, što je za mene bio veliki kompliment ali i težina s obzirom o kakvoj se operaciji radilo ali i mladoj osobi”.

Operacija se uspješno završila, te je mladić nakon šest dana pušten kući bez ikakvih problema, a u znak zahvalnosti pozvao je doktora koji mu je spasao život na proslavu 25. rođendana!

Već u februaru, zajedno sa svojim timom prvi put je u Bolnici u Prijedoru izvršena samostalna operacija tumora pankreasa kod pacijentkinje koja je došla po preporuci iz Banjaluke.

“Radi se takođe o mladoj pacijentkinji koja je ’78 godište, a prije operacije je imala problema sa jakim akutnim upalama pankreasa. Izvršili smo preoperativnu pripremu. Tokom same operacije javile su se otežavajuće okolnosti. Najpraktičniji način bio je da se zauzda jedan veliki krvni sud koji vodi krv ka slezeni da bismo imali vaskularnu kontrolu i da bi se u slučaju krvarenja mogao podvezati kako bi se zaustavilo krvarenje.

Kod pacijentkinje je zbog čestih upala i veoma izraženih priraslica bilo nemoguće prići tom dijelu. Kad su nastale te komplikacije bilo je prijedloga da se odustane od operacije, međutim, sjetili smo se nekih ranijih pristupa te obavili operaciju prilazeći sa druge strane, iza slezene i pankreasa”, prisjeća se operacije i dodaje da je na sreću tumor bio dobroćudan te je oporavak pacijentkinje takođe prošao bez problema.

I operacija urađena u martu, koja je poslužila kao tema naučnog rada, jeste operacija džinovske kile kod koje su po prvi put primijenjene inovativne medicinske metode u BiH.

Doktor Baćo je s nama podijelio komplikovane detalje i ove operacije.

“Pacijent je bio star 77 godine, upućen meni od strane kolega iz Banjaluke, zbog moje ekspertize kada su velike kile u pitanju ikojima sam zahvalan na ukazanom povjerenju. On je imao dodatne propratne zdravstvene probleme. Kila je bila toliko velika da nismo imali mogućnost da taj sadržaj vratimo ponovo u stomak.

Tu smo primjenili novu tehniku, koja mislim da do sada nije bila primjenjena u BiH. Mi smo pacijentu plasirali kateter u stomak pomoću kojeg smo uduvavali vazduh u pokušaju da ga uvećamo, prosto da bi vratili sadržaj. Još dodatno smo primijenili pomoćnu tehniku inekcije botoksa kako bismo umrtvili mišiće. Takođe smo umjesto mrežice koristili konac koji možda košta jednu marku”, otkriva dr Baćo i dodaje da je operacija trajala oko 90
minuta.

Napominje da sve operacije prvo strateški uradi u glavi, kako bi predvidio potencijalne komplikacije, ali i rješenje.

“U hirurgiji se ništa ne može sakriti, možete reći da ste super odradili operaciju, ali ako jedan šav popusti, vi imate problem. Nakon završene operacije vi konstantno obilazite pacijenta, zovete kolege ako ste kući da provjerite kako izgleda rana. Intenzivno razmišljate do momenta dok pacijent ne ode kući”, objašnjava.

Iako prijedorska bolnica nema savremenu medicinsku opremu, dr Baćo ističe da njihov nedostatak ne smije da bude prepreka već prilika “da se ispeče” zanat.

“Dosta se priča o lošoj infrastrukturi bolnice. Ljudi nisu upoznati sa mnogim stvarima. Pokazali smo kroz neke oprimjere da smo radili velike operacije vrlo uspješno. Banjaluka naravno ima najveće kapacitete jer su najveći i najjači, ali mislim da mi iz manjih bolnica moramo da napredujemo i da se edukujemo da bismo podigli nivo”, kaže on.

Edukacije se plaćaju u sopstvenom trošku

Za dobre rezultate u bilo kojoj profesiji, tako i u medicini potrebna su ulaganja, koja doktori u prijedorskoj bolnici moraju sami da finansiraju.

“Sve troškove počev od putnih, do smještaja i kotizacije za svaku konferenciju plaćam sam bez ičije pomoći, dok su npr. ostalim učesnicima iz drugih zemalja ustanove platile sve. Kod nas ne postoji nikakav plan. Malo sam kivan na Grad Prijedor jer je nemoguće da imamo da izdvojimo oko 50.000 maraka za jedan koncert estradne zvijezde koja pjeva sat vremena, a nemamo za obuku kadra. Ako hoćete ozbiljnu medicinu u nju se mora ulagati, a kod nas je trenutno loša situacija”, navodi on.

Takođe, stručni radovi i njihove objave u časopisima ili drugim kanalima plaća sam autor, iako one promovišu i samu medicinsku ustanovu.

“Proces pisanja rada nije lak i jednostavan. Objave radova u takvim časopisima koštaju preko 1.000 evra. Trenutno pišem tri rada za čije će objavljivanje biti potrebno 2.000 evra”, kaže naš sagovornik.

Doktor Baćo na kraju poručuje da su mu sin i kćerka najveća motivacija i da sve radi zarad njihovog dobra.

mondo.ba