Iako je zadrugarstvo, kao specifičan oblik organizovanja poljoprivrednih proizvođača veoma zastupljeno u domaćem agrarnom sektoru, ovaj poslovni model nije zaživio u sektoru voćarstva.
Ova tema sada je veoma aktuelna zato što je berba voća počela a rod bogat.
Pozitivan primjer je Poljoprivredna zadruga “Kooperativa” iz Prijedora. Utemeljena je na iskustvu kolega iz Trenta, područja u Italiji sa kojim Grad Prijedor uspješno sarađuje.
“Već kod prvih ideja o osnivanju zadruge, vodili smo računa da ne ponovimo greške sličnih inicijativa iz prošlosti. Postavili smo sebi veoma jasne ciljeve”, ističe Radivoje Vujković, direktor “Kooperative”. “Kooperativa” Prijedor obezbjeđuje podršku za svoje članove i kooperante u dva ključna sektora.
To su nabavka repromaterijala i opreme za zadrugare, a po olakšanim modelima plaćanja, te podrška prilikom plasmana voća.
Ovdje takođe intenzivno rade na osmišljavanju i implementaciji razvojnih projekata. Na tom planu, veliku podršku pružaju Grad Prijedor i Gradska razvojna agencija “Preda”.
“Nakon berbe i skladištenja voća, nastaju najveći problemi, a to je plasman. Kada je rod dobar, kao ove godine, i problem plasmana je veći”, navodi Dalibor Jović, jedan od osnivača i član Upravnog odbora “Kooperative”.
Za ovaj problem, takođe su pronašli rješenje. To su linije za preradu voća i proizvodnju sokova.
Neophodno je u svakodnevno poslovanje, navode u Udruženju voćara Republike Srpske sa sjedištem u Gradišci, uključiti projektni menadžment, istraživanje tržišta, marketing, brendiranje, prodaju, te brojne druge elemente savremenog poslovanja.
“Primjer Kooperative iz Prijedora je uspješan. Našim voćarima, na cijelom području Republike Srpske, neophodan je neki vid udruživanja. Postoje različite metode i različita iskustava. Udruženi možemo mnogo više postići. To je neophodno”, kazao je Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske.
On napominje da sve više voćara pronalazi alternativu za voće koje, u svježem stanju, ne mogu plasirati na tržište.
To je prerada u malim pogonima. Inicijative iz Prijedora ukazuju da zadrugarstvo treba tretirati kao savremena agrarna preduzeća, sa izraženom socijalno-društvenom ulogom.
Uspješni a nedovoljno afirmisani
Petar Ninić iz Novog Grada, magistar marketinga u agrobiznisu kaže da u domaćem agrarnom sektoru postoji veliki broj izuzetnih primjera koji nisu dovoljno afirmisani.
“Usljed velike ponude svih vrsta agrarnih proizvoda i usluga, oni lokalni, koji su najčešće i najkvalitetniji ostaju, u sjenci i bez mogućnosti da razviju svoj puni potencijal. Razlog tome je nedostatak svijesti i spremnosti domaćih proizvođača da rade na brendiranju i marketingu svojih proizvoda. Ovo je posebno važno u slučaju poljoprivrednih zadruga, koje moraju poraditi na brendiranju i marketingu, a sve u cilju njihovog tržišnog pozicioniranja i prodaje”, smatra Ninić.
nezavisne.com