Domovi zdravlja u Republici Srpskoj naći će se u dodatnoj finansijskoj dubiozi zbog pravilnika koji je nedavno donijelo Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS, otkriva CAPITAL.
Novi Pravilnik o osnovama standarda i normativa zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja predviđa da timove porodične medicine pored doktora medicine i medicinskih tehničara čine i medicinske sestre sa visokim obrazovanjem.
Do sada nije postojala obaveza da u timu bude medicinska sestra sa visokim obrazovanjem, a novim pravilnikom je predviđeno da na dva tima porodične medicine mora da bude jedna medicinska sestra sa visokom stručnom spremom.
U gotovo svim domovima zdravlja u Srpskoj sada će morati da prilagode sistematizaciju i da u timove porodične medicine angažuju medicinske sestre sa VSS, što iziskuje dodatna finansijska sredstava za njihove plate.
U Domu zdravlja Banjaluka potvrdili su za CAPITAL da bi na mjesečnom nivou trebali izdvojiti dodatnih 165.000 KM ili blizu dva miliona KM godišnje samo zbog usklađivanja i povećanja plate na nivo visokog obrazovanja.
„U Domu zdravlja trenutno ima 126 timova porodične medicine u kojima rade medicinske sestre sa srednjom i višom stručnom spremom, a prema broju radnih timova, trebala bi raditi ukupno 142 VSS diplomirana zdravstvena radnika. Za finansiranje njihovih ličnih primanja, a u skladu sa važećim Pravilnikom o osnovama standarda i normativa zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, trebalo bi na mjesečnom nivou izdvojiti dodatnih 165.000 KM za povećanje plate na nivo visokog obrazovanja, a pri tome u ovaj iznos nisu uračunata finansijska sredstva za minuli rad, posebne uslove rada, noćni rad, rad na državne praznike i drugo“, navodi se u odgovoru direktorice Doma zdravlja Banjaluka Nevene Todorović na naša pitanja.
Ona objašnjava i da još uvijek nije donesena Uredba o standardima obrazovanja i kompetencija zdravstvenih radnika sa visokom stručnom spremom, kao ni Pravilnik o nazivima radnih mjesta i organizacionih jedinica u skladu sa važećim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti.
„Zbog toga nismo raspoređivali ostale VSS diplomirane zdravstvene radnike u medicinske timove u skladu sa važećim standardima i normativima“, kaže Todorovićka.
Prema riječima jednog od direktora manjeg doma zdravlja u Srpskoj, bruto plata medicinske sestre sa VSS veća je za oko 700 KM u odnosu na sestru sa srednjom stručnom spremom.
„U mom Domu zdravlja trenutno ima pet medicinskih sestara sa VSS, odnosno pet diplomiranih zdravstvenih radnika, ali oni rade na poslovima za koje je predviđena srednja stručna sprema i primaju platu radnika sa SSS. Novim Pravilnikom se njima mora dati veći koeficijent, tako da će nam samo za plate njih pet trebati dodatnih 3.500 maraka mjesečno ili više od 40.000 KM na godišnjem nivou“, objašnjava naš sagovornik.
To nije sve jer novi pravilnik predviđa da u Domu zdravlja kojim rukovodi treba da radi ukupno deset diplomiranih zdravstvenih radnika.
„To znači da pored povećanja koeficijenta za pet postojećih, moram da zaposlim još pet diplomiranih zdravstvenih radnika. Bruto plata jednog od njih je oko 2.600 KM, što znači oko 13.000 KM mjesečno ili više od 150.000 KM na godišnjem nivou. Naš dom zdravlja uz maksimalne uštede i domaćinsko rukovođenje posluje na ivici rentabilnosti, a sada ćemo praktično biti gurnuti u minus“, kaže naš sagovornik koji je insistirao na anonimnosti.
Neprecizni kriterijumi
Direktor Doma zdravlja Prijedor Miloš Marjanović kaže da postoji nekoliko problema u vezi sa primjenom novog Pravilnika, ističući da je finansijski aspekt samo jedan od problema.
„Osnovni problem su nedefinisani kriterijumi u vezi sa tim koja je to visoka stručna sprema medicinske sestre, sa koliko ECTS bodova itd. Dakle, neophodno je da se donese Uredba o standardima obrazovanja i kompetencija zdravstvenih radnika sa VSS da bi moglo da se postupa u skladu sa Pravilnikom o kome govorimo“, kaže Marjanović za CAPITAL.
On dodaje da poslije toga dolazi finansijski aspekt i pitanje odakle će se obezbijediti dodatna sredstva za plate po povećanim koeficijentima.
„Primjena novog pravilnika bi Dom zdravlja Prijedor po grubim procjenama koštala između 15 i 20 hiljada maraka mjesečno, ali to je kada bi pravilnik tumačili na način da se medicinskim sestrama sa VSS da isti koeficijent kao i doktorima medicine, odnosno ljekarima opšte prakse“, kaže Marjanović.
S druge strane, direktor Doma zdravlja Čelinac Draško Kuprešak kaže za CAPITAL da novi pravilnik neće iziskivati dodatne troškove u ustanovi kojom rukovodi.
„Reforma zdravstvenog sektora i uvođenje porodične medicine u RS je počelo prije 15 godina. Mi smo kroz realizaciju nekih projekata uveli diplomirane zdravstvene radnike u radne timove, tako da novi pravilnik o osnovama standarda i normativa neće uticati na naše poslovanje“, kaže Kuprešak koji je i predsjednik Udruženja doktora porodične medicine.
capital.ba