Na lokalitetu Bukova Kosa kod Prijedora, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, mjesecima se vrši istraživanje rude uglja.

Dozvolu za istraživanje ima firma “Drvo-Export” iz Teslića.

Radovi traju iako su, prema Katastru odobrenih istražnih prostora Ministarstva rudarstva i energetike Republike Srpske (RS), istraživanja završena.

S druge strane, ova lokacija nije na popisu odobrenih eksploatacionih polja.

Bez obzira na to, mještani Bukove Kose koji su željeli ostati anonimni, a čiji je identitet poznat redakciji Radija Slobodna Evropa (RSE), tvrde da je istraživanje samo pokriće za već započetu eksploataciju.

“Prema nekim informacijama, za jedan dan je odavde izvučeno 100 kamiona, a ovih ostalih dana ide između 10 i 20 (kamiona)”, tvrde mještani.

Kažu da su prijavljivali i inspekcijskim organima, ali da ništa nije preduzeto.

“Kad smo prijavljivali, inspekcijski organi su dolazili. Sve ono što mi vidimo očigledno ne vidimo istim očima. Oni kažu: ‘Ne, ne – to je sve uredno, to su istraživanja, to je samo priprema’. Znači, to je pod krinkom istraživanja, a ustvari uveliko traje iskopavanje”, tvrdi jedan od mještana Bukove Kose.

Mlade Markočević iz kompanije “Drvo-Export” je za RSE rekao da “rade u skladu sa zakonom i da su radovi u toku”.

“Nemam komentar na to što govore mještani, mi radimo sve kako je predviđeno”, rekao je Markočević.

Vlada bosanskohercegovačkog entiteta RS na sjednici 18. jula donijela je odluku o pokretanju postupka dodjele koncesije “Drvo-Exportu” za eksploataciju uglja na ležištu Bukova Kosa.

Centar za životnu sredinu iz Banjaluke podnio je tužbu protiv ove odluke Vlade Republike Srpske, jer smatraju da se na Bukovoj Kosi već vrši kopanje i odvoz uglja bez potrebnih dozvola.

Preispituje se ustavnost Zakona o geološkim istraživanjima

Iz Centra za životnu sredinu su na ovakve stvari već upozoravali, prilikom usvajanja Izmjena i dopuna Zakona o geološkim istraživanjima RS-a.

Izmjene i dopune zakona usvojene su 4. jula ove godine u Narodnoj skupštini RS-a, a zakon je stupio na snagu 24. jula.

U odredbama zakona se povećava količina sirovine koja može biti uzeta iz zemlje u svrhu istraživanja, a ukinuta je i odredba koja predviđa da je investitor dužan da priloži saglasnost opštine ili grada na čijoj teritoriji se istražuje.

Zbog toga je ova banjalučka ekološka organizacija 26. jula podnijela inicijativu za ocjenu ustavnosti izmjena zakona usvojenih u julu.

Zasad nije poznato kad bi Ustavni sud RS-a mogao odlučivati o apelaciji.

Ekolozi ističu da zakon krši pet odredbi ustava i da se bitno razlikuje u odnosu na osnovni zakon usvojen 2022. godine.

“Sporne odredbe zakona protivne su ustavno-pravnom poretku, odnosno osnovnim principima i načelima ustava Republike Srpske, kao što su princip lokalne demokratije, podjele vlasti između određenih nivoa, da su protivni garancijama prava na zdravu životnu sredinu, javnoga zdravlja i ostalih vrijednosti koje razrađuje ustav”, kaže pravnik u Centru za životnu sredinu, Redžib Skomorac.

Cilj svake izmjene i dopune zakona, smatra Sokomorac, je da se nude bolja rješenja, ali smatra kako je ovdje obrnut slučaj.

“Štaviše, mi smatramo da nudi lošija rješenja u smislu zaštite ovih prava o kojima sam govorio i osnovnih načela”, navodi on.

Lokalne zajednice nemaju pravo glasa

Da investitori više ne moraju tražiti saglasnost lokalnih zajednica za odobravanje geoloških istraživanja izazvalo je najviše kritika u javnosti.

“U prethodnom zakonu to je bilo jasno predviđeno kao jedan od dokaza koji investitor mora da priloži prije nego što bi mu Ministarstvo odobrilo geološka istraživanja na nekom terenu”, ističe Skomorac.

Pojašnjava kako se to izmjenama zakona ukida i mijenja dodatnim članom zakona.

“Gdje bi se nadležno ministarstvo samo konsultovalo u smislu da pribavi informaciju, tehničko stanje prostorno-planske dokumentacije na lokalnom nivou, ali se ne traži saglasnost (lokalne zajednice), ne traži se (njihovo) mišljenje”, ističe Skomorac.

Iz Saveza opština i gradova RS-a, u kojima vlast u dvije trećine ima Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, inače predsjednik entiteta RS, istakli su kako za sada nemaju primjedbi na usvojene izmjene zakona koje im oduzimaju nadležnost.

“Trenutno ne razmatramo mogućnost pokretanja postupaka pred domaćim pravosudnim institucijama u vezi sa ustavnošću usvojenog zakona, kao i eventualno obraćanje tijelima Savjeta Evrope i Evropske unije radi zaštite lokalnih interesa iz razloga što na ovu temu nemamo konsenzus naših članica, odnosno dio članica podržava, a druga polovina ne podržava ovo rješenje”, navodi se u odgovoru Saveza za RSE.

Nejasno koliko sirovine se može uzeti u svrhu istraživanja
Prethodni zakon je odredio da se u cilju istraživanja mineralnih sirovina može uzeti do 200 kubnih metara [sirovine].

U nacrtu izmjena zakona to je povećano na 10.000 kubika, ali su u prijedlogu te količine smanjene.

Tako je usvojenim izmjenama zakona, za metalne sirovine dozvoljeno izuzimanje do 2.000 tona sirovine, dok je za nemetalne sirovine dozvoljeno uzimanje do 500 tona.

Skomorac pojašnjava da se prilikom odobravanja geoloških istraživanja dozvola daje na niz različitih sirovina, odnosno pratećih asocijacija metala.

“To znači, da barem teoretski, možete da imate deset sirovina na koja možete vrši istraživanje u nekom području i onda to znači kad sabirate sve, da puno više se može izuzeti (sirovine) u toku istraživanja nego što je to omogućavao prethodni zakon. To bi na terenu u suštini izgledalo kao de facto eksploatacija”, mišljenja je Skomorac.

Iz Ministarstva rudarstva RS-a nisu odgovorili na upit RSE o primjedbama ekologa da se radi o zakonu čije odredbe nisu u skladu sa entitetskim ustavom.

Takođe, nisu pojasnili razloge izmjena za koje ekolozi smatraju da su lošije u odnosu na osnovni zakon.

Na Ozrenu strahuju od povratka mašina

Od efekata novog zakona zaziru i mještani na obroncima planine Ozren kod Doboja, u sjevernom dijelu Bosne i Hercegovine.

Tamo su odobrena istraživanja srebra, zlata, bakra i pratećih metala.

Prema zvaničnom Katastru odobrenih istraživanja, dozvolu ima bijeljinska kompanija “Lykos Balkan Metals”.

Lykos je ranije imao dozvolu za istraživanje na jednom dijelu planine Ozren, ali je to rješenje 2023. godine poništilo Ministarstvo rudarstva, jer nisu imali pismene saglasnosti od vlasnika parcela na kojima su vršili bušenja.

Zoran Poljašević iz ekološkog udruženja “Ozrenski studenac” smatra da će usvojene izmjene Zakona ponovo pokrenuti istraživanja na ovom području.

“Oni su sada isključili lokalnu zajednicu iz procesa učešća u odlučivanju, čime je direktno prekršena Arhuška konvencija koju je BiH ratifikovala, a koja upravo garantuje učešće lokalnog stanovništva u svim projektima”, ističe Poljašević.

Kompanija Lykos trenutno ima odobreno jedno istražno polje od 30 kvadratnih kilometara na drugom dijelu Ozrena.

Poljašević pojašnjava da je na tom dijelu Ozrena prostornim planom Republike Srpske do 2025. godine planiran nacionalni park, i da su u toku izrade studija.

“Zbog započete i realizovanje inicijative i započetih istraživanja prirode, njima je (Lykos-u) ograničeno to istraživanje na površinska istraživanja, znači do 30 cm (dubine). Tako da tu mogu isključivo da sakupljaju uzorke zemlje i kamena sa površine i to je tu”, kaže Poljašević.

Ko će kontrolisati istraživanja?

U skladu sa zakonom o rudarstvu, geološka istraživanja se smatraju rudarskim radovima.

Za eksploataciju neke sirovine potrebno je odluka vlade i ispunjavanje zakonske procedure za dodjelu koncesije, dok su procedure za dobijanje dozvole za istraživanje mnogo jednostavnije.

Redžib Skomorac pravnik u Centru za životnu sredinu smatra bi to moglo da se zloupotrebi na terenu od strane investitora.

“Nije moguće pratiti dovoljno jasno, mislim, koliko kamiona izuzimate, količina, koje vrste, sirovine i nekako prepušta se sve na povjerenje investitorima koji možda nemaju ni kapaciteta, ni stručnosti da vode knjigu i evidenciju u skladu sa zakonom”, smatra Skomorac.

Prema njegovom mišljenju, kapaciteti inspektora su ograničeni i to bi, kako kaže, moglo da budu na štetu prava i načela Ustavom garantovanih u Republici Srpskoj.

Iz Inspektorata Republike Srpske nisu odgovorili na upit RSE koliko ima geološko-rudarskih inspektora i da li imaju kapacitete za kontrolu istraživanja u skladu sa novim propisima.

Ekolozi smatraju da je cilj izmjena Zakona o geološkim istraživanjima RS-a olakšavanje geoloških istraživanja za osobe koje imaju komercijalni interes.

“Taj interes je legitiman, međutim on svakako ne može da bude na štetu prava koja su zajamčena Ustavom i drugim pravima”, poručuje Skomorac.

Prema Katastru odobrenih istražnih polja Ministarstva rudarstva, trenutno je odobreno 26 lokacija na području RS-a za istraživanje metalnih i nemetalnih sirovina, te geotermalnih voda i drugih sirovina.

RS još uvijek nema strategiju upravljanja mineralnim sirovinama, iako izrada Strategije na period od deset godina predstavlja obavezu koja proističe iz Zakona o rudarstvu iz 2018. godine.

www.slobodnaevropa.org