Dom zdravlja Prijedor ponovo ima stalno zaposlenog radiologa, pa će u toku septembra pacijenti čekati na ultrazvučni pregled 15 dana umjesto tri do pet mjeseci, kako je bilo ranije, izjavio je Srni direktor ustanove Miloš Marjanović.
Marjanović je naveo da je ljekar radiolog Doma zdravlja u junu završio specijalizaciju, pa građani sada pregled ultrazvukom mogu zakazati gotovo u realnom vremenu.
On je napomenuo da su višemjesečne liste čekanja postojale i u Bolnici i u Domu zdravlja, koji je do prije tri mjeseca imao gostujuće radiologe po ugovoru o djelu.
“Za iduću godinu u planu je renoviranje, adaptacija i opremanje Službe za radiologiju, jer smo povećali svoj kapacitet i moramo pratiti tu struku i kroz bolje uslove i kroz nove nabavke i kroz promotivne aktivnosti”, rekao je Marjanović.
U ovoj ustanovi završeno je renoviranje prijemne ambulante na pedijatriji, do kraja godine biće obnovljeni i mokri čvorovi u ovoj službi, a ostale prostorije biće rađene u okviru oživljavanja centra za rani rast i razvoj u saradnji sa UNICEF-om.
“Sve smo radili vlastitim sredstvima i sve radove, osim stolarije, obavljali su radnici naše službe za održavanje. Od spoljnih dobavljača imali smo ponude ne niže od 80.000 KM, a ovako nam je trošak materijala bio 30.000 KM, tako da su to velike uštede”, istakao je Marjanović.
On je za septembar najavio je otvaranje centra za vakcinaciju po ugledu na banjalučki, koji će biti smješten u dijelu prostorija Zavoda za medicinu rada.
“Povećavamo i kapacitete i proširujemo djelatnost. Neće se više vakcinisati samo djeca do šest godina, već do 14. Do kraja godine će biti integrisan kompletan sistem pedijatrije – obnovljene prostorije, uspostavljen centar za vakcinaciju i uspostavljen centar za rani rast i razvoj”, istakao je Marjanović.
U ovom mjesecu počinju i promotivne aktivnosti za uspostavljanje centra za prevenciju bolesti i promociju zdravlja, a među prvima će biti besplatna mamografija za rizične kategorije.
“Iako Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske nije u cjenovnik vratio neke usluge koje su vezane isključivo za taj centar, te nam tako smanjio prihode za pet do 10 odsto, zavisno od mjeseca, smatramo da je taj centar neophodan i s obzirom na zahtjeve pacijenata i na opterećenost porodičnih ljekara i računamo da će idućeg mjeseca početi sa radom”, poručio je Marjanović.
On je naglasio da je Fond izuzetno korektan u ispunjavanju svojih ugovornih obaveza sa Domom zdravlja Prijedor koji je stabilan u finansijskom smislu, ima prostora i manje investicije.
Marjanović smatra da nema dovoljno komunikacije Aktiva direktora domova zdravlja Republike Srpske sa Fondom i Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite, napominjući da do januara tri ljekara odlaze u penziju, a četiri u inostranstvo, a nema na tržištu drugih doktora da ih zaposli.
On je istakao da je ranije Ministarstvu predlagao izmjene propisa kojima bi se zadržali ljekari na primarnom nivou.
Marjanović smatra da je manjak komunikacije lokalnih zdravstvenih ustanova sa republičkim nivoom bio i prilikom donošenja novih normativa i standarda kojima se priznaje visoka medicinska škola za sestre, što apsolutno podržava jer sestrinska struka treba da napreduje.
“U izradi je knjiga kompetencija koju radi Ministarstvo u saradnji sa Udruženjem medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske i FAMI agencijom. To je dobra inicijativa, ali pitanje nije sistemski riješeno”, ocijenio je Marjanović.
On je pojasnio da se u vezi s ovom temom zdravstvene ustanove suočavaju s četiri pitanja od kojih je jedno to što “doneseni normativi i standardi nisu sprovedeni kroz Zakon o platama”, što znači da poslodavac nije obavezan da ih primjeni nego se ostavlja prostor pregovorima sa sindikatom.
“Drugo, to je dodatni trošak za ustanove za koji nije predviđen dodatni novac. Za Dom zdravlja Prijedor to je od 15.000 KM do 20.000 KM mjesečno. Mi to možemo i možda mogu još dva doma zdravlja u Republici Srpskoj, ostali teško”, naveo je Marjanović.
On je ukazao da je sporno što se i time izjednačavaju plate sestara sa visokom stručnom spremom sa platama ljekara opšte prakse i što nije definisano šta je VSS kod medicinskih sestara i tehničara pošto postoje diplome sa 120, 180 i 240 ECTS bodova.
SRNA