Sudeći po temperaturama, a i po riječima poljoprivrednika i stručnjaka, i ovaj oktobar biće pogodan za jesenju sjetvu strnih žita. Farmer Goran Marjanović iz Donje Dragotinje godinama za vlastite potrebe sije pšenicu i ječam. Nada se da će i ovogodišnju jesenju sjetvu završiti onako kako je planirao.

“Plan nam je da ove godine posijemo oko šest hektara pšenice, oko četiri hektara ječma, a lucerke smo posijali oko 15 hektara. Očekujemo ljepše vrijeme, plan je da to zasijemo u prvoj dekadi oktobra. Ako bi bilo padavina, to bi prebacili u idući mjesec. Opet ćemo stići”, kaže Marjanović.

U Resoru za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede, Područna jedinica Prijedor, ističu da je u odnosu na druge regije, posebno Lijevče polje i Semberiju, prijedorska regija ove godine dobro prošla kada su u pitanju prinosi strnog žita i kukuruza.

“Prinosi strnih žita, prije svega pšenice, ove godine na području naše regije bili su oko četiri tone po hektaru, dok su prinosi kukuruza na osnovu informacija koje imamo oko šest tona po hektaru, a prinosi soje oko dvije i po tone po hektaru, što u odnosu na sušu uopšte nisu loš rezultati. Kao što znamo, situacija na području Lijevča, gdje imamo pjeskovita i lakša zemljišta, bila je oko dvije tone kukuruza, takođe u Semberiji, što je u suštini jako loš rezultat”, kaže Mirko Jokić iz Resora.

Farmer Goran Marjanović ima oko 80 grla i jedan je od onih uzgajivača koji žitarice sije isključivo za vlastite potrebe. Pojašnjava i zašto je tako.

“Mi radimo samo za vlastite potrebe jer cijena otkupa je mizerna. Bila je jedna do dvije godine neka normalna cijena, a ovo drugo je bilo toliko mizerno da nemamo računa. Imamo to za vlastitu proizvodnju i za svoju farmu, nismo planirali proširivati proizvodnju žitarica”, naglašava Marjanović.

Stručnjaci uzgajivačima preporučuju da prije sjetve urade obimniju analizu zemljišta, naglašavajući da je sada optimalno vrijeme da se to uradi prije jesenje sjetve strnog žita. Takođe dodaju da je važno zemljište dovesti na optimalan nivo plodnosti.

“Generalno su dobri uslovi za sjetvu. U narednim danima očukuju se temperature oko 20 stepeni što pogoduje sjetvi. Što se tiče roka sjetve, on se nekako pomjerio u zadnjih pet godina. Nekada je optimalni rok bio prva dekada oktobra, sad je to, slobodno možemo reći, druga polovina oktobra Mi uvijek preporučujemo uzgajivačima da se prije sjetve urade analize zemljišta, a za to je upravo sad optimalno vrijeme. Naši uzgajivači još uvijek nedovoljno rade analizu zemljišta, mada u zadnje vrijeme postoji povećan interes, posebno većih uzgajivača, da se uradi obimnija i sistematičnija analiza zemljišta. Važno je naglasiiti da dovođenje zemljišta na optimalni nivo plodnosti ima svoj redoslijed. Prvo se popravljaju fizičke osobine zemljišta. Mislimo prije svega na produbljivanje fiziološkog profila, rahljenje ili podrivanje, zatim ide kalcifikacija kao prvi korak pa onda sve ostalo, unošenje organske materije i tek onda primjena mineralnih đubriva”, pojašnjava Jokić.

Poljoprivrednici se nadaju da će im i za ovogodišnju jesenju sjetvu značajna pomoć stići u vidu podsticaja sa lokalnog i republiučkog nivoa. Poljoprivredni stručnjaci ih savjetuju da za dobijanje većih prinosa više slušaju struku a manje razne proizvođače sjemena i đubriva, kojima je prioritet vlastita zarada.

kozarski.com