Na lokalne izbore koji su u BiH održani prije deset dana izašlo je 100.000 manje glasača nego 2016. godine. Da stvar bude gora, broj stanovnika u BiH se neprestano smanjuje, a broj birača raste iz jednog izbornog ciklusa u drugi.
Prema posljednjem popisu iz 2013. godine, u BiH živi tri i po miliona stanovnika. U posljednjih deset godina iz BiH se, prema procjenama, iselilo oko 600.000 ljudi, što znači da sada u BiH živi oko 2,9 miliona ljudi. Osim činjenice da u BiH živi pola miliona stanovnika manje nego što ima birača, zbunjuje i podatak da se broj birača konstantno uvećava i to nesmanjenom žestinom.
Na centralnom biračkom spisku za lokalne izbore koji su održani 6.oktobra ima 37.000 birača više nego što ih je bilo na Opštim izborima prije dvije godine, a čak za 120.000 više u odnosu na lokalne izbore prije četiri godine.
Član Glavnog odbora SDS-a Aleksandra Pandurević za MojuHercegovinu kaže da je više nego jasno da se broj stanovnika za osam godina u Srpskoj smanjio za 100.000. Izbori koji su održani 2020. godine održani su u godini koronavirusa, pa su mnogi smatrali da je izlaznost manja zbog toga.
„Ali, izlaznost je padala i 2022. i 2024. godine. Jednostavno je – ljudi odlaze. Jedina sredina koja bilježi rast izašlih jeste Banja Luka, što je i logično, jer se Krajina ‘preseljava’ u Banju Luku. Formalno, na biračkom spisku je isti broj ljudi, ali oni žive negdje drugdje – u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj, Hrvatskoj“, kazala je Pandurević.
Da nije riječ o bojkotu izbora nego o odlasku stanovništva, dodaje ona, govori i podatak da je 2016. godine u prvi razred upisano 10.206 đaka, a ove godine daleko manje, svega 8.816 prvačića. Ove godine osnovnu školu pohađa 117.000 đaka, što govori da u Srpskoj ne živi više od 750.000 stanovnika.
„U posljednjih pet godina, u osnovnim i srednjim školama manje je sedam hiljada učenika. Broj pada đaka u u korelaciji je sa brojem pada izašlih na izbore. Nažalost, nije 100.000 manje izašlih na izbore posljedica nezainteresovanosti. Ti ljudi ovdje više ne žive“, rekla je Pandurević.
Analiza pokazuje da posebno dramatičan pad ima Prijedor. U ovom gradu je sedam i po hiljada manje birača izašlo na izbore u odnosu na 2016. godinu. Prijedor slijede Novi Grad i Gradiška sa padom od oko pet hiljada birača.
„Brojčano gledano, najveći pad izlaznosti je u Semberiji i Majevici i iznosi čak 17.000, ali procentualno to je sedam odsto upisanih u birački spisak. Najgore stanje je u Hercegovini, Birču i okolini Prijedora gdje je taj procenat 11 odsto. Banjolučka regija je najbolje prošla sa padom izašlih od oko jedan odsto u odnosu na ukupan broj birača, kao i sarajevsko-romanijska regija sa 3,8 odsto“, istakla je naša sagovornica.
Takav rezultat je, dodaje ona, logičan, jer su Banja Luka i Istočno Sarajevo administrativni centri i svi tamo idu trbuhom za kruhom i tako kompenzuju one koji iz tih sredina odu „vani“.
„Vlasti očito ovakvo stanje odgovara, jer odlaze oni koji nisu zadovoljni, koji nemaju posao ili imaju loš posao i samim tim ne mogu računati na njihove glasove. Matrica režima u Republici Srpskoj je, kako se ispostavlja, iseli sve nezadovoljne i neistomišljenike i neka ostanu samo ‘naši’. Bojim se da nas za deset godina ovdje neće biti ni pola miliona. A kakva je budućnost Republike Srpske bez naroda“, pita Pandurevićeva.
Za Centralnu izbornu komisiju nema ništa sporno što imamo više birača nego građana. Razlog je, smatraju u ovoj instituciji, ogromna dijaspora. Odlazak u inostranstvo ne znači nužno da su građani izgubili pravo da glasaju, jer većina njih i dalje posjeduje neki od dokumenata koji im omogućava da biraju ili budu birani.
„Prebivalište, državljanstvo i dokument – to je presjek Centralnog biračkog spiska. Osobe koje su bile na popisu prije 2013. godine upisane su u Centralni birački spisak ako su tada dobili dokument. U međuvremenu su napustili BiH. Bez obzira što su napustili, ako i dalje zadržavaju ova tri uslova, oni su i dalje upisani“, kaže član CIK-a Ahmet Šantić.
Bivši član CIK-a Vehid Šehić smatra da problem nije u brojkama, već u mogućnosti zloupotrebe. Neko, kaže on, može da glasa u ime osobe koja nije u BiH, a možda ni među živima.
„Problem može biti samo da kasnije neko od nesavjesnih, neodgovornih članova biračkih odbora zloupotrebi tu činjenicu, pa falsifikuje se potpis na Izvodu iz Centralnog biračkog spiska. To se dešavalo u praksi. I to će se uvijek dešavati dok se ne uvedu nove tehnologije“, naglašava Vehid Šehić.
mojahercegovina.com