Globalne promjene klimatskih prilika promijenile su i uspješnost i isplativost bavljenja pčelarstvom na našim prostorima.

Prije desetak godina sa velikim optimizmom pčelarstvom je počeo da se bavi i Zlatko Brdar.

Pčelinjak je smjestio u Gornju Dragotinju, okružen sa desetak dunuma bagrema, koji je kod nas glavna medonosna paša.

Često tu glavnu pašu unište kasni proljetni mrazevi ili višednevne kiše pa pčelarima preostane jedino da se s nostalgijom prisjećaju vremena kada je klima bila drugačija sa bagremovim medom u velikim količinama.

Brdar se prisjeća kako je bilo kada je zakoračio u tajne pčelarstva.

“Ja sam lično krenuo sa nekim optimizmom. Međutim bilo je tu i žala. Imao sam jedne godine strahovite gubitke, oko 36 društava mi je propalo. Uzročnik je uglavnom bila varoa. Moj pčelinjak je stacioniran blizu vode, ima dosta vlage koja pogoduje razvoju varoe. Vjerovatno su pčele bile rezistentne na određene lijekove protiv varoe i došlo je do gubitaka. Uslijedila je preketnica, da li odustati ili nastaviti. Nikad ne odustajem, odvažio sam se i ponovo sam krenuo u tu priču. Mnogo mi je pomoglo Udruženje “Prva pčela”. Tu su ljudi sa dugogodišnjim iskustvom. Moram pomenuti da je jedan od tih starih pčelara meni bio mentor. Ne možete ući u pčelarstvo ako nemate mentora, čovjeka sa iskustvom koji će vam objasniti sve u detalje i praktično pokazati. Meni je mentor bio izvrsni pčelar, apitoksinoterapeut Branko Končar. Još ja imam dosta toga naučiti od njega”, naglašava Brdar.

Brdar ističe da je za njega prošla godina bila veoma loša, dodajući da je od četrdesetak društava izvrcao oko 150 kilograma meda.

“Uglavnom je to voćna paša. Bilo je nešto bagrema, više jasena, lipe. Klima se promijenila. Čini mi se da ćemo svi pčelari morati razmišljati mjesec unaprijed. Sve ono što je bilo u određenom periodu, pomjereno je sigurno za mjesec dana. Ja sam prošle godine dvadesetak dana ranije krenuo sa uzimljavanjem pčela. Livadski med ostavio sam pčelama, jer stara je izreka da med na medu rodi”, kaže Brdar.

Pčelari se žale da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede nije ispoštovalo vlastitu uredbu o davanju podsticaja registrovanim pčelarima, koji imaju najmanje 30 košnica.

“Činjenica je da je Ministarstvo poljoprivrede odobrilo podsticaje u iznosu od 11 maraka po društvu. Mi to do danas nismo dobili, a evo krenula je uveliko pčelarska sezona za 2025. godinu. Imamo podsticaje od grada, to je 3,5 maraka po društvu, ali očekujemo da će i to naići na razumijevanje i doći do povećanja iznosa”, kaže Brdar.

S obzirom da su pčele najvažnija karika u lancu oprašivanja i da mnogo toga zavisi od količine i zdravlja pčela, u prijedorskom Udruženju pčelara “Prva pčela” smatraju da društvena zajednica na svim nivoima treba više pažnje da posveti pčelarstvu i podsticanju ove privredne grane.

kozarski.com