Osnovni sud u Prijedoru u radnom sporu između bivše radnice Centra za socijalni rad Prijedor i poslodavca ustanovio je niz nezakonitosti i višestruko kršenje triju zakona – o radu, o zaštiti od uznemiravanja na radu i o zabrani diskriminacije, navedeno je u prvostepenoj presudi. Sud je utvrdio je da je radnica B.P. trpila kontinuirano uznemiravanje na radu od strane direktora Centra za socijalni rad Prijedor, čime su joj povrijeđena prava iz radnog odnosa, te je sud zabranio ustanovi da sa radnjama uznemiravanja nastavi i da ih ponovi.

„Utvrđuje se da je Centar za socijalni rad Prijedor izvršio neposrednu i ponovljenu diskriminaciju čime je povrijedio pravo B.P. na jednako postupanje, a što je dovelo do onemogućavanja i ostvarivanja radnopravnog statusa tužiteljice na ravnopravnoj osnovi, te se zabranjuje tuženom da diskriminatorno ponašanje nastavi“, stoji u presudi.

Sud je poništio rješenje o otkazu ugovora o radu radnici B.P. kao nezakonito i obavezao Centar za socijalni rad da je vrati na radno mjesto rukovodilac službe opštih poslova, te da joj omogući pristup radnom mjestu i aktivno učešće u radnim procesima.

Dalje, Centar je u obavezi da radnici na ime materijalne štete zbog učinjene diskriminacije i nezakonitog otkaza ugovora o radu isplati 29.703,36 KM za sve obračunate a neisplaćene neto plate za period 1. januara 2022. godine do 30. novembra 2023. godine i 2.971,04 KM zatezne kamate, kao i sve nedospjele plate do vraćanja radnice na rad sa zakonskom zateznom kamatom počev od dospjelosti svake pojedinačne obaveze pa do konačne isplate.

Centar je dužan radnici isplatiti 1.550 KM regresa za 2022 i 2023. godinu i 157,08 KM zatezne kamate, kao i sve dospjele regrese do vraćanja ranice na rad sa zakonskom zateznom kamatom počev od dospjelosti svake pojedinačne obaveze pa do konačne isplate. Sud je obavezao Centar da radnici isplati 7.920 KM na ime naknade nematerijalne štete koju je trpila zbog zbog diskriminatornog ponašanja odnosno radnji uznemiravanja na radu, sa zakonskom zateznom kamatom počev od 4. aprila 2022. godine kao dana podnošenja tužbe pa do isplate.

Takođe joj je Centar dužan nadoknaditi 7.850 KM troškova sudskog postupka.

Radnica B.P. zaposlena je u Centar za socijalni rad Prijedor 2015. godine, od 1. juna 2018. raspoređena je na radno mjesto rukovodilac službe opštih poslova, a po povratku sa porodiljskog odsustva 11. oktobra 2021. godine rečeno joj je da ne može pristupiti na svoje radno mjesto iz razloga što novi direktor želi da na tom mjestu bude radnica koja ju je mijenjala za vrijeme porodiljskog odsustva.

„Po povratku sa porodiljskog odsustva, tužiteljica je doživjela više neprimjerenih, neočekivanih i neugodnih situacija od strane direktora koje je sud ocijenio kao uznemiravanje na radu. Konkretno, tužiteljici je verbalno saopšteno da ne može zadržati svoje radno mesto zbog `nepovjerenja` direktora, posredno joj je odbijen pristup radnim prostorijama i opremi, onemogućeno preuzimanje radnih zadataka, ponuđen aneks ugovora sa nižim radnim mestom i platom, uz prijetnju otkazom ukoliko ga ne potpiše“, dodaje se u presudi.

Navodi se da je sve to negativno uticalo na mentalno zdravlje radnice i da je sudsko vještačenje pokazalo da je nesporno da je radnica u kritičnom periodu doživjela psihičku traumu i stres izazvan spolja odnosno od strane neposrednog rukovodioca na radnom mjestu.

„Sud je zaključio da je direktor favorizovao drugu radnicu na štetu tužiteljice. /…/ Direktor je učinio diskriminaciju prema tužiteljici stavljajući je nezakonito u nepovoljniji radni položaj u odnosu na radnicu koja je mijenjala tužiteljicu za vrijeme trajanja porodiljskog odsustva, na koji način je povrijeđen član 116. Zakona o radu“, ističe se u presudi.

Protiv radnice B.P. Centar nije vodio zakonom predviđeni disciplinski postupak niti postoje promjene u procesu rada niti bilo koji drugi objektivni razlog zbog čega je tužiteljici ponuđen aneks ugovora.

„Sama ponuda za aneks ugovora o radu ne smije biti diskriminatorna niti rezultat mobinga. Poslodavac ima mogućnost da aneks nudi isključivo iz objektivnih razloga kako bi ispoštovao procese rada i efektivnost u radu, a ne na ličnom osnovu i favorizovanju radnika, jer ukoliko bi se aneksi nudili po osnovu ‘ne poznajem te’ ili ‘dopadaš mi se’ onda bi se kompletno poglavlje zabrane diskriminacije iz Zakona o radu moglo izbrisati“, stav je suda.

Radnici je potom uručen otkaz o radu, a dva mjeseca nakon pokretanja ovog radnog spora, Centar je protiv nje podnio krivičnu prijavu.

„Aneks ne može služiti kao zamjena za disciplinski postupak, kao što je pokušano u ovom slučaju. Ponuđeni aneks, a potom doneseno rješenje o otkazu ugovora o radu, čak ni na prvu ne čine neutralnu odluku, već otvoreno diskriminatorsko ponašanje, zbog čega je sud morao primijeniti obrnuti teret dokazivanja od onog kako to propisuje član 25. stav 2 Zakona o radu“, zaključuje se u presudi.

U toku je žalbeni postupak.

Tekst i foto ilustracija – Katarina Panić – www.prijedordanas.com