Prije 25 godina zavidan procenat mješovitih brakova bio je jedan od ponosa Grada Prijedora, međutim ratno ludilo i sve što se tokom njega događalo na ovim prostorima te stavljaje po njegovom završetku nacionalnosti i vjeroispovjesti na prioritetno mjesto u društvu, gotovo malo toga ide u prilog ovim bračnim zajednicama.
Znatan broj porodica, čiji su supružnici različite nacionalnosti, otišli su su tokom rata, ali i u prvim poratnim godinama sa ovih prostora, a na one koji su ostali, ne gledaju mnogi baš blagonaklono.
Iz Odjeljenja za opštu upravu u Gradskoj upravi kratko nam je odgovoreno da nemaju podatak koliko je u ovom gradu prošle godine, niti u proteklih pet mjeseci ove godine sklopljeno mješovitih brakova, jer se više ne razdvaju od ostalih sklopljenih brakova. Međutim, nismo dobili ni podatak koliko je ukupno sklopljeno u navedenim periodima.
Vjerske zajednice nemaju problem sa iznošenjem stavova o mješovitim brakovima, a ono što smo čuli od njihovih predstavnika, one ih ne podržavaju.
Ko su i šta su djeca iz mješovitih brakova?
“Katolička crkva nema zapreka za mješovite brakove, ali pošto je brak ipak sveta zajednica, savjetuje da se pri njihovom sklapanju pripazi na vjersko-nacionalne i intelektualne razlike među budućim supružnicima,“ izjavio je za Anadolu Agency župnik prijedorske župe Marko Vidović.
On je rekao da bi bilo zanimljivo da se sociolozi pozabave istraživanjima kako su na našim prostorima u postoticima uspješni mješani brakovi.
“Ima na našim terenima divnih mješanih brakova koji funkcioniraju za primjer, ali koliko je takvih. Postavlja se pitanje da li u tom braku neko od supružnika mora umrijeti u sebi, odnosno mora li žena ili muž ako se udaju, ili žene drugom nacijom i vjerom svoju zaboraviti“, pitao se župnik Vidović.
Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Prijedor Husein Velić naglasio je da je stupanje u brak jedna od najvažnijih odluka u životu i da stoga treba dobro razmisliti sa kim se on sklapa i da li će u toj bračnoj zajednici život provesti u ljubavi i smirenosti.
“Reis Islamske zajednice Spaho donio je 30-ih godina prošlog vijeka fetvu da se na ovim prostorima muslimani žene samo muslimankama, odnosno muslimanke udaju za muslimane, a pošto je ona još uvijek na snazi, stav je Islamske zajednice BiH, da su po islamskom vjerozakonu šerijat ništavni brakovi koji sklapaju muslimani i muslimanke sa supružnicima druge vjere, koji su ateisti ili agnostici“, rekao je Velić.
Dodao je da muslimani imaju samo jednu, svoju vjeru, a da druge vjere mogu upoznavati i poštovati.
Prema njegovom mišljenju stručna istraživanja bi pokazala da znatno više ima neuspješnih mješovitih brakova, nego što se to misli.
Protojerej stavrofor Srpske pravoslavne crkve Ranko Maletić rekao je da se u njihovim crkvama brak mogu sklopiti samo ona lica koja su krštena u pravoslavnim crkvama.
Njih trojica jednoglasni su u ocjeni da su djeca rođena u mješovitim brakovima u teškoj poziciji, jer se po njihovom mišljenju moraju opredjeljivasti ko su i šta su.
Ovu njihovu tvrdnju obrazložio je župnik Vidović koji je pozdravio slavljenje u mješanim porodicama vjerskih praznika supružnika, ali se pri tom upitao šta su njihova djeca, šta će ona prihvatiti. Svoje mišljenje je potkrijepio slikovitim primjerom.
“Da sam ja iz mješanog braka, da li bih mogao reći šta sam kad je u meni ono što narod kaže, pola krvi jednog, a pola drugog roditelja različite vjere“, napomenuo je župnik Vidović.
Imam Velić i protojerej stavrofor Maletić su saglasni i sa ovom njegovim mišljenjem i dodaju da upravo iz navedenih razloga može doći do problema u odgovoju i usmjeravanju djece, te da se ona mogu osjećati različita od ostalih.
U nedavnom razgovoru žitelj Kozarca o sadašnjim odnosima Bošnjaka i Srba u ovom gradiću, izjavio je da ni izbliza nisu onakvi kakvi su nekada, prije rata bili.
“Imam četiri kćerke, od koje neke pohađaju osnovnu, a neke srednju školu i ne bi mi bilo drago kada bi se neka od njih u budućnosti zabavljala ili udala za Srbina, priznao je on.
Mala anketa provedena na prijedorskim ulicama pokazala je da ima i drugačijih razmišljanja.
“Živim u mješovitom braku više decenija, imam dvoje djece, unučad i čim sa suprugom živim toliko godina, normalno je da sam zadovoljan”, kazao je jedan Prijedorčanin.
Mnogi nisu htijeli iznositi svoje mišljenje pred kamerom, ali su poručili kako su rekli njihovim “dušebrižnicima“ da oni koji su djeca iz mješovitog braka, kao i oni čija su djeca iz mješovitog braka, nemaju potrebe da se brinu za njih, jer su i jedni i drugi jako dobro.
“Za mene je mješoviti brak nešto najnormalnije i bitno je da se ljudi slažu i vole, a najmanje je važno koje su nacionalnosti”, istakla je jedna Prijedorčanka.
Ljubav i povjerenje prioritetni
To je bila i ideja vodilja mladom paru Dragani Blagojević i Dini Muratović koji su prije nepuna dva mjeseca svoju četvorogodišnji vezu ozvaničili sklopljenim brakom.
“Znali smo se znatno ranije prije nego što se počeli zabavljati, a meni je bilo malo teže saopštiti roditeljima, jer su oni na zabavljanje mladića i djevojke rezličite vjere na ovim prostorima gledali malo drugačije. Našu vezu nisu zabranjalivali, ali nisu nas ni podržavali”, priča Dino.
On je rekao da do svadbe njegov otac nije upoznao Draganinog oca.
“Nisu bili isključivi ali zbog toga što sam njihov sin i zbog sredine koja baš nije naklonjena parovima koji su različite nacije i koji su odlučili da stupe u brak, bili su zabrinuti, međutim mene ništa nije moglo pokolebati”, kazao je Dino.
I Dragana je priznala da joj nije bilo baš jednostavno saopštiti ocu i bratu, najbližim članovima porodice da se zabavlja sa Dinom Muratovićem.
“Otac, kojem sam kazala za za našu vezu, upitao me je kako da razgovara sa njegovim roditeljima kad je on čitavo vrijeme rata bio na ratištu, na šta sam mu odgovorila da to nju ne interesuje i da će se on i Dinini roditelji snaći. Kad sam njih dvojicu upoznala sa Dinom nije bilo nikakvih problema, jer im se svidio, a otac mi je kazao da nije važno ko je kakve vjere”, istakla je Dragana.
Njih dvoje su kazali da bi se i ranije vjenčali da su bili zaposleni.
Dino se uspio zaposliti u kol centru banjalučkog predstavništva jedne švajcarske firme, dok Dragana, koja je laboratorijski tehničar, čeka na posao već četiri godine.
Posebno naglašavaju da su zahvaljujući ljubavi i međusobnom povjerenju probleme sa kojim su se susretali tokom proteklog vremena, lakše rješavali, a svoju vezu još više učvrstili i ojačali.
Agencija Anadolija – Fokus.ba