Iako je u razvijenim zemljama već odavno praksa da građani koriste usluge privatnih detektiva, kod nas je, čini se, ova djelatnost još u povoju. U Bosni i Hercegovini mali je broj agencija koje se isključivo bave ovom djelatnošću.
Razlog za ovakvu situaciju jeste neusklađena zakonska regulativa, kao i mala ovlaštenja koja privatni istražitelji imaju.
Detektivski poslovi u Republici Srpskoj uređeni su Zakonom o agencijama za osiguranje lica i imovine i privatnoj detektivskoj djelatnosti, dok u Federaciji BiH ova oblast još nije zakonski regulisana, tako da svako detektivsko djelovanje u ovom entitetu može predstavljati krivično djelo.
Prikupljanje informacija
U razgovoru s jednim od uposlenika Detektivske agencije „Oko“ iz Banje Luke (identitet poznat redakciji) saznali smo da građani od njih najviše traže provjere njihovih bračnih partnera, pronalazak osoba ili stvari, a nerijetko njihove usluge zatraže i roditelji koji nemaju vremena od posla da obrate pažnju na djecu.
– Naš posao u suštini predstavlja prikupljanje, obradu i analizu prikupljenih informacija. Riječ je o privatnim uslugama, a dijapazon usluga je širok. Radimo sve ono što ne radi policija – kaže naš sagovornik.
Dodaje da se istražitelji susreću sa različitim zahtjevima, čak su ih pojedini građani, iz neinformisanosti,
željeli angažovati za “utjerivanje dugova”, čime se, inače, ne bave. Što se tiče provjere bračnih partnera, naš sagovornik kaže da se istražiteljima javljaju ljudi koji već znaju da im je partner nevjeran.
– Njima, u suštini, samo treba neko da im te informacije i potvrdi – kaže ovaj Banjalučanin.
Dodaje da kod nas istražiteljski posao nije ni blizu razvijen kao u drugim svjetskim zemljama, gdje ljudi mnogo više traže usluge privatnih detektiva.
– Izvan granica BiH to je normalno, kao i imati privatnog advokata. Istražitelji se angažuju da saznaju nešto o, naprimjer, potencijalnim poslovnim partnerima prilikom kupovine stana da provjere jesu li „papiri čisti“, kod provjere nekontrolisanog trošenja novca i slično – priča naš sagovornik.
Kaže da se u svom poslu neminovno suočavaju s različitim ljudskim sudbinama, te da ih neke priče znaju i emotivno dotaknuti.
– Meni je, recimo, ostao u sjećanju slučaj jedne gospođe, kojoj je prije više godina beba umrla na porođaju. Ona je, međutim, imala jak materinski osjećaj da je njeno dijete živo i sumnjala čak u neregularnost ljekara. Kada smo joj objasnili koje su procedure koje treba proći da bi dokazala takvo nešto, to joj je jednostavno bilo preteško i zasad je odustala od istrage. To su, recimo, neki slučajevi na koje ne možete ostati ravnodušni – priča ovaj istražitelj.
Njegov kolega Dragan Jević iz Detektivske agencije DosijeX iz Banje Luke kaže da se susreće s različitim zahtjevima klijenata.
– Najčešće se radi o obezbjeđivanju dokaza u nekoj pravnoj stvari, koja je klijentima potrebna pred sudovima, ali su, ipak, najčešći zahtjevi za provjeru vjernosti bračnih partnera, što, kaže, nerado radi jer osjeća da učestvuje u nečemu što se ružno završava.
Kaže da mu je lakše sarađivati sa ženama, jer ih razgovorom posavjetuje kako da se ponašaju i da same postignu cilj i prekinu muževu aferu, dok, kaže, s muškarcima ide teže, jer oni insistiraju da sve znaju.
Jević kaže da je imao i čudnih zahtjeva, što, prema njegovom mišljenju, nije neobično, jer dosta ljudi smatra da je privatni istražitelj svemoguć.
– Takve zahtjeve, još ako su protuzakoniti, glatko sam odbijao ili pravno poučio stranku – priča Jević.
Naš sagovornik, koji je preko 30 godina proveo radeći u Policiji, a više od pola radnog vijeka radeći na otkrivanju najsloženijih krivičnih djela kao što su ubistva, eksplozije i silovanja, sad teško nalazi nešto što bi izdvojio kao najzanimljivije.
U posljednje vrijeme bi izdvojio slučaj dvostrukog ubistva u Trnopolju, u kojem ga je angažovala porodica optuženog Zikrije Krkića.
– Nakon uvida u predmet bio sam ubijeđen da on nije izvršilac i zato sam se uključio. Pristao sam, ali sam odmah naglasio da neću ništa da radim bez saglasnosti s njegovom odbranom, zbog nedorečenog Zakona o detektivskoj djelatnosti, a i da bi odbrana bila zadovoljna – priča Jević, te dodaje da je u početku predmet išao nepovoljno po Krkića, jer mu je advokat savjetovao da se brani šutnjom, a što je, kaže, uglavnom pogrešno.
Slučaj Zikrije Krkića
Savjet mu je, kaže, dao poučen ranijim iskustvom iz slučaja dosta sličnom Krkićevom.
– Tri osobe su bile osumnjičene za dvostruko ubistvo. Jedan od njih je u policiji maksimalno sarađivao i vidjelo se da se iskreno kaje. Savjetovao sam mu da se tako ponaša i pred istražnim sudijom, ali mu je advokat savjetovao da se brani šutnjom. Sva trojica su bila osuđena na smrt, ali im je kasnije preinačena kazna na 20 godina zatvora. Da se nije branio šutnjom, sigurno bi dobio između 10 i 15 godina – naglašava Jević.
Krkić je kasnije promijenio advokata, koji je nakon nekoliko mjeseci umro. Jević mu tada savjetuje da angažuje advokate Jasminku Jovišević i Jadranku Ivanović, za koje kaže da su vrlo profesionalne, moralne i savjesne osobe, na koje se ne može utjecati, te da je to bilo bitno za Krkića.
– Rezultat tog timskog rada nam je svima poznat – kaže Jević.
(Zikrija Krkić je 7. septembra ove godine, odlukom Okružnog suda u Banjoj Luci oslobođen optužbe za ubistvo Almira Redžića i Muharema Balića, povratnika u Trnopolje kod Prijedora, op. a.)
Naglašava i da je Sudsko vijeće na čelu sa sutkinjom Olgom Pantić, koje je bilo pod velikim teretom, pokazalo objektivnost, samostalnost i maksimalnu posvećenost, te da je kod građana stvorilo povjerenje u sudstvo.
– Dokazale su da je pravda spora, ali dostižna. Često se sjetim jednog svog profesora koji je stalno naglašavao da je bolje 99 krivih pustiti na slobodu nego jednog nevinog zatvoriti – zaključuje naš sagovornik.
Cijena usluga angažovanja privatnih detektiva zavisi od slučaja do slučaja, odnosno, koliko je resursa istražitelju potrebno da bi prikupio određene informacije za klijenta.
Nacrt zakona o privatnim detektivima Federacije Bosne i Hercegovine odobrio je Zatupnički dom Parlamenta FBiH još 2010, ali ga Dom naroda do danas nije uvrstio u dnevni red.
Prema Zakonu o agencijama za osiguranje osoba i imovine i privatnoj detektivskoj djelatnosti Republike Srpske poslove privatnog detektiva može obavljati samo fizička osoba koja ima prebivalište u RS, ovlaštenje za obavljanje detektivskih poslova i odobrenje za rad.
Faktor.ba