Djeca sa smetnjama u razvoju i njihove porodice predstavljaju najranjiviju kategoriju i najviše su pogođena teškom socijalnom i ekonomskom situacijom, zaključak je javne rasprave o Akcionom planu jačanja sistema socijalne zaštite i inkluzije održane danas u Prijedoru.
Pedijatar Doma zdravlja Prijedor Azra Pašalić najavila je da bi do kraja godine u ovoj zdravstvenoj ustanovi, uz podršku Unicefa, trebalo da bude otvoren centar za rani rast i razvoj, nakon što je u prijedorskom Centru za socijalni rad otvorena resursna soba za rano otkrivanje razvojnih smetnji i intervencije za djecu uzrasta do šest godina.
“Pedijatar nije samo tu da liječi upalu grla nego da na što ranijem uzrastu prepozna smetnje koje se ranim intervencijama toliko uspješno mogu eliminisati da djeca u potpunosti sustižu vršnjake”, navela je Pašalićeva.
Ona je podsjetila da je kao odbornik u Skupštini grada Prijedora u raspravi o nacrtu budžeta za 2016. godinu zatražila povećanje stavke za primarnu zdravstvenu zaštitu sa pet na 20.000 KM, gdje bi se 10.000 KM usmjerilo na prevenciju, a isto toliko na podršku budućem centru za rani rast i razvoj.
“Osim podrške iz budžeta grada, za centar za rani rast i razvoj Unicef obezbjeđuje opremu i radni materijal, organizacija `EDUS` edukaciju, a Dom zdravlja Prijedor prostor”, rekla je Pašalićeva.
Dragan Došen iz Agencije lokalne demokratije Prijedor podsjetio je da ovo udruženje uz pomoć donatora iz Italije već gotovo 20 godina veoma aktivno radi u socijalnom sektoru, a da ipak nije dobilo poziv za učešće u današnjoj javnoj raspravi.
Prema njegovim riječima, dešava se da djeca iz višečlanih porodica, zbog ekonomske, socijalne i vaspitne zapuštenosti, pohađaju specijalnu školu zbog toga što su tamo besplatni prevoz, hrana, higijena, udžbenici i školski pribor.
“To je najviše izraženo u LJubiji gdje je ogroman broj roditelja u stanju socijalne potrebe i gdje godinama vrtić zjapi prazan. Smatramo da treba naći načina za finansiranje tog vrtića, ali ne na teret roditelja”, rekao je Došen.
Predstavnici Centra “Sunce” kojeg pohađaju djeca sa smetnjama u razvoju rekli su da ova javna ustanova ima 30 defektologa i da ima kapacitete za osnivanje predškolske grupe, kao i da je za to potrebno malo novca.
Miodrag Glamočanin, otac djeteta sa višestrukim smetnjama, rekao je da je bio primoran da plaća advokate i da tuži prijedorski Centar za socijalni rad kako bi njegovo dijete uspjelo ostvariti tuđu njegu i pomoć na šta ima pravo.
“Ja ću smatrati da je ovaj akcioni plan uspješan kada moje dijete ne bude moralo plaćati lijekove i pelene, kada se roditeljima omogući penzionisanje da bi mogli brinuti o djeci sa višestrukim smetnjama i kada prioritet u zapošljavanju dobiju porodice s takvom djecom u kojima nijedan roditelj nije zaposlen”, rekao je Glamočanin.
On je pitao zašto je ovim akcionim planom predviđeno lobiranje za zapošljavanje ranjivih kategorija samo u privatnom, a ne i u javnom sektoru.
Socijalni radnik bolnice “Doktor Mladen Stojanović” Prijedor Gordana Kragulj rekla je da ova ustanova često prima lica sa duševnim oboljenjima na hospitalizaciju kada za to ni nema medicinskih razloga.
“Često ih primamo jer su gladni, a niko drugi ih ne prima, porodica za njih neće da zna, a azil ne postoji. Zato je neophodno da se sve ustanove uvežu radi razmjene podataka, kao i da svi pravimo svoje baze podataka o tim licima”, dodala je ona.
Osim djece sa smetnjama u razvoju i lica sa duševnim oboljenjima, akcioni plan kao ranjivu kategoriju obuhvata i stara i iznemogla lica, a o ovom dokumentu nakon javne rasprave diskutovaće i odbornici Skupštine grada Prijedora.
Akcioni plan jačanja sistema socijalne zaštite i inkluzije u gradu Prijedoru sa fokusom na raseljena lica i povratnike za 2016. i 2017. godinu sačinila je Komisija za socijalnu zaštitu i inkluziju grada Prijedora u okviru projekta Podrška trajnim rješenjima Revidirane strategije za provođenje Aneksa sedam Dejtonskog mirovnog sporazuma.
SRNA