Pooštravanje uslova za licenciranje studijskih programa i uslova za upis studenata u visokoškolske ustanove, posebno na studijske programe iz oblasti zdravstva, obrazovanja i prava, najčešće su primjedbe na novi zakon o visokom obrazovanju, izjavila je pomoćnik ministra prosvjete i kulture Republike Srpske Radmila Pejić.
“Primjedbe su se odnosile i na pooštravanje uslova za izbor u zvanje nastavnika, na primjer profesora engleskog jezika koji bi sada trebalo da bude doktor nauka”, rekla je Pejićeva novinarima u Prijedoru, gdje je Ministarstvo prosvjete i kulture Srpske organizovalo javnu raspravu o Nacrtu zakona o visokom obrazovanju.
Nacrtom su predviđeni akreditovanje kao obaveza i visokoškolskih ustanova i studijskih programa, te donošenje mreže visokoškolskih ustanova, kako bi bila urađena projekcija potrebnih ustanova i studijskih programa u Republici Srpskoj.
“Definisali smo razliku između strukovnog i akademskog studija, zajednički studijski program i cjeloživotno učenje”, navela je Pejićeva.
U Srpskoj su licencirane 23 visokoškolske ustanove, od čega 541 studijski program, među kojima samo četiri strukovna.
“Predlažemo da bude licencirano što više strukovnih studijskih programa koji će pripremiti studente za tržište rada jer tržištu su potrebni kadrovi koje visokoškolske ustanove do sada nisu prepoznale”, dodala je Pejićeva.
Dekan Rudarskog fakulteta u Prijedoru Vladimir Malbašić rekao je da javne rasprave o novom zakonu služe za međusobno usaglašavanje.
“Javne rasprave su prilika da se neke stvari prilagode stvarnoj situaciji”, kaže Malbašić.
Direktor Visoke medicinske škole iz Prijedora Radenko Stijepić naveo je da bi trebalo precizirati odnos akademskih i strukovnih studija, te riješiti pitanje broja visokoškolskih ustanova.
“Nijedna država neće dozvoliti da bitne oblasti poput zdravstva, prava i obrazovanja ne budu pod njenom kontrolom i zato nisam zadovoljan što nije ispoštovana strategija visokog obrazovanja kojom je bilo predviđeno da se ove tri oblasti ne mogu izučavati u privatnim ustanovama”, naveo je Stijepić.
Prema njegovim riječima, primjedba visokih škola je to što ne mogu da izvode vanredni studij.
“Prihvatam da ne može na stomatologiji, medicini i farmaciji, ali za zdravstvenu njegu, fizioterapiju i sanitarno inženjerstvo ne bi trebalo da bude problema. Mi od države dobijamo 40 odsto sredstava, a 60 odsto moramo da obezbijedimo sami, a jedan od izvora je i vanredni studij”, dodao je Stijepić.
Prije Prijedora, javne rasprave o Nacrtu zakona o visokom obrazovanju održane su u Bijeljini i Doboju.
SRNA