Hidroelektrana Medna na Sani se gradi uprkos protivljenju lokalnog stanovništva, struke, ekoloških organizacija i šire javnosti. U javnosti se najavljuje kao važan investicioni projekat, koji je suštinski u suprotnosti sa težnjom da se očuvaju najvrijednije rijeke BiH, da se izvori i gornji tok Sane zaštite po Prostornom planu RS kao park prirode i da se dio bogatstva naše zemlje sačuva i ne proda u bescijenje.
„Probijanje tunela na projektu hidroelektrane Medna dug 2,5 km: Nova radna mjesta i bolje snabdjevanje strujom“ stoji u naslovu članka koji možete pročitati OVDJE
Podsjećamo da hidroelektranu Medna na izvorima rijeke Sane gradi austrijsko-njemačka firma Kelag, dobijajući ogromne subvencije od strane države. Koalicija za Sanu je u više navrata u poslednjih sedam godina dokazala da će hidroelektrana negativno uticati na ekološki, socijalni i ekonomski aspekt kako tog kraja tako i cijele države.
U članku se navodi da će od hidroelektrane Medna imati koristi kako opštine Ribnik i Mrkonjić Grad tako i cijela BiH. Ovakvu konstataciju Koalicija je sa Studijom ekonomske opravdanosti hidroelektrane Medna demantovala i pokazala da Medna donosi korist samo pojedincima. Zaključak Studije pokazuje da će funkcionisanje hidroelektrane imati negativan finansiski efekat po budžet opštine i RS u iznosu od 1.055.988 KM.
Kako se radi o hidrocentrali 4,9 MW u praksi i primjerima se pokazalo da na takvim centralama koje su automatske radi uglavnom jedan radnik iz čega proizilazi da argument sa otvaranjem „tolikog“ broja radnih mjesta pada u vodu.
U tekstu se dalje navodi „činjenicom da je kompletan projekat izveden na način koji podrazumijeva najmanji mogući uticaj na postojeći pejzaž i okoliš“. Iz Koalicije za Sanu smatraju da uticaj ne da nije minimalan nego je i već sada veći nego što bi smio da bude.
„Zaštita prirode i hidroenergija ne mogu ići zajedno. Hidroenergija nije obnovljivi izvor energije, kako se želi predstaviti, nego način za trgovanje našim prirodnim resursima, u korist pojedinaca. Turizam kao jedna od nerazvijenih grana na našem području bi mogla više da doprinese nego bilo kakav projekat hidroektrana pogotovu na rijekama čiji je kvalitet vode prve klase“, poručuje Goran Krivić iz Koalicije za Sanu.
Planirani godišnji izlaz električne energije biti 21 GWh iako je koncesionim ugovorom definisana godišnja proizvodnja od 18,4 GWh i da je to ekvivalent za napajanje strujom 6.000 domaćinstava. Kako mi struju čak i izvozimo, smatramo da uništavanje rijeke vode prve klase nije razlog za napajanje nekoliko hiljada domaćinstva, jer ta struja ionako neće biti besplatna, a pitka voda u gornjem toku Sane će nestati.
Takođe, rok prema zadnjem aneksu koncesionog ugovora za završetak radova i puštanje hidroelektrane u komercialni rad je kraj 2016, a kompanija ENTEA d.o.o. Sarajevo navodi da će građevinski radovi biti gotovi tek sredinom 2017. godine tako da uskoro možemo očekivati novi aneks ugovora o koncesiji koji će i ovaj put ići na ruku investitoru.
Za više informacija:
Goran Krivić
Prijedor
Koordinator Koalicije za Sanu
065’690 -72
gorankrivic@gmail.com